Institut za zdravlje: Afrička svinjska kuga na pragu BiH nije opasna za ljude
Afrička svinjska kuga je virusna zarazna bolest svinja od koje oboljevaju i domaće i divlje svinje, u formi hemoragične groznice, visokog procenta smrtnosti i do 100 posto.
"Afrička kuga svinja nije opasna za ljude, njen značaj je više ekonomski. Pojava ove bolesti osim što uzrokuje velika ugibanja svinja povlači za sobom troškove oko uništavanja zaraženih životinja, naknade štete vlasnicima. Ne treba zaboraviti zabranu prometa svinjama i svinjskim mesnim proizvodima. Zbog navedenog vrlo je bitno da se poduzmu sve mjere za sprečavanje unosa i nastanka ove bolest", kaže se između ostalog u saopćenju.
Kako se navodi, za aktuelnu epidemiju kriv je prijenos i ulaz virusa 2007. u Gruziju, odakle se bolest širila na Rusiju, Moldaviju, Ukrajinu, Kinu, Litvu, Latviju, Estoniju, Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumuniju, Bugarsku i posljednju u nizu evropskih zemalja u kojoj se bolest, dosta neočekivano pojavila – Belgiju. Od zemalja u okruženju, pogođena je Srbija.
Uzročnik ove bolesti je DNA virus iz roda Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. Od danas poznatih 22 genotipa virusa, u Evropi cirkuliraju dva genotipa, genotip 1 koji je utvrđen na Sardiniji i genotip 2 koji je 2007. godine utvrđen u Gruziji odakle se širi Evropom.
Epidemiologija
Zaraza se širi direktnim kontaktom, ali i posredno kontaminiranom hranom, vodom, steljom, opremom. Na veće udaljenosti bolest se prenosi vozilima i ljudima. Širenju i prenosu bolesti na veće udaljenosti pogoduje ilegalni promet svinjama ili svinjskim mesnim proizvodima iz bolešću zahvaćenih područja.
Virus se unutar populacije divljih svinja širi direktnim kontaktom. Divlja svinja je infektivna tokom 5-10 dana u vrijeme inkubacije, te tokom kliničke manifestacije bolesti, ukoliko se razvije klinička slika. Daljnje širenje bolesti među populacijom divljih svinja ne ovisi o pojedinačnim migracijama divlje svinje na velike udaljenosti, već o geografskom kontinuitetu gustoće populacije divlje svinje koja omogućuje postupno širenje bolesti.
Mjere
Kako za ASK ne postoji vakcina to se akcenat stavlja na mjere sprečavanja unosa ove zaraze. Mjere za prevenciju ASK uključuju i pojačane sanitarno-higijenske radnje, kao što su biosiguronosne mjere, na farmama (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija), te što manje kontakata među životinjama i ljudima sa drugih farmi.
Naglašava se da je Evropska unija donijela Odluku Komisije оd 9. oktobra 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (2014/709/EU).
U Bosni i Hercegovini primjenjuje se Pravilnik o mjerama za nadzor afričke svinjske kuge (“Službeni glasnik BiH”, broj: 15/2011). Također kao mjera, od strane Ureda za veterinarstvo BiH donesena je i zabrana uvoza domaćih i divljih svinja, mesa domaćih i divljih svinja, kao i proizvoda porijeklom od domaćih i divljih svinja koji nisu bili obrađeni na način da je sa sigurnošću uništen virus afričke svinjske kuge. Ova mjera će biti na snazi sve do dobijanja službene informacije od strane nadležnih tijela zemalja zahvaćenih ASK o prestanku sumnje na pojavu afričke svinjske kuge.
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
