U posjeti centruIskusni tim spašava djecu s bolestima srca: Konac i znanje isti su u BiH i Njemačkoj
Mirsad Kacila, kardiohirurg i direktor Centra za srce Sarajevo, govori nam da iza sebe imaju izvrsne rezultate, a što je najvažnije, sve vrste operacija i sve procedure su besplatne za pacijente.
"Radimo sve operacije na srcu kod djece i odraslih te interventne kardiološke procedure. Imamo veći broj procedura putem specijalnog katetera kod djece, gdje se zatvaraju određeni defekti da bismo izbjegli operaciju. Jedini u BiH radimo te procedure i to vrlo uspješno. Radimo kompletan dijapazon kardiohirurgije kod odraslih, a sve što je potrebno pacijentima jeste da su osigurani i da imaju urednu zdravstvenu knjižicu. Inače, to su veoma skupe intervencije i koštaju više od 15 ili 20 hiljada maraka. Međutim, zahvaljujući Fondu solidarnosti, ova bolnica je u poziciji da sve usluge ovog karaktera uopće ne naplaćuje pacijentima", pojašnjava nam Kacila.
Budžeti fonda za ove svrhe su promjenjivi, ali sve usluge koje su do sada pružene pacijentima bile su u skladu s kapacitetom fonda.
Kacila nam govori da je kardiohirurgija veoma skupa oblast medicine te da ovakvu vrstu usluga u zapadnoevropskim zemljama prate i budžeti tih zemalja koji su neuporedivo bolji i veći nego u BiH.
"U suštini, BiH je siromašna zemlja i ne može sebi osigurati toliko materijalnih sredstava da bi usluga mogla biti na najvišem nivou. Međutim, mi se borimo na jedan drugačiji način, a to je da saradnjom s berlinskim Centrom za srce, koja traje već 20 godina, unapređujemo naše usluge i pružamo pacijentima sve što im treba", ističe Kacila.
Otkako je otvoren sarajevski centar, kada su kardiohirurzi svojim sugrađanima na 1. mart 2017. čestitali Dan državnosti tako što su operisali dvoje djece od po pet kilograma, ljekari Centra za srce uradili su više od 2.500 intervencija, kateterizacija srca, kateterizacija sa stentiranjem krvnih žila, operacija odraslih i djece, ugradnji pacemakera... Prvi put u BiH u Centru za srce izvedena je zamjena aortnog zaliska, što predstavlja intervenciju bez operacije kroz žilu u preponi kada se u poziciju aortnog zaliska stavlja novi zalistak.
Dječiji kardiohirurg Sanko Pandur ističe kako će u narednom periodu biti otvoreniji prema ljudima koji im šalju pacijente u smislu njihovog upoznavanja o radu Centra za srce.
"Naše radilište će se otvoriti prema kolegama koji moraju znati da ovamo mogu uputiti pacijente za koronarografiju, za intervenciju na koronarnim žilama ili krvnim žilama srca, za intervencije na zaliscima, za dijagnostiku ili za specijalističko bolničko liječenje. Naše usluge za 98 posto pacijenata pokriva Federalni fond osiguranja i reosiguranja ,što znači da su dijagnostičko-interventne usluge i operacije besplatne. Pacijenti ih ne plaćaju, fond ih plaća, a svi ih mi ustvari plaćamo kroz plaćanje naših osiguranja. To je naš novac i naše zdravstveno osiguranje", ističe Pandur.
Najčešće operacije kod odrasle populacije koje radi tim iskusnih kardiohirurga u Centru za srce su operacije na krvnim žilama, operacije na zaliscima čiji uzroci su najčešće ateroskleroza na krvnim žilama i stenoza zalistaka u poodmakloj životnoj dobi, operacije na uzlaznoj aorti, popravak zalistaka...
Pandur nam govori i o interventnim endovaskularnim procedurama kojih nema u našim zakonima, odnosno na listama naših zdravstvenih fondova.
"Proteze su same od sebe skupe, intervencija je skupa i mi ćemo to na rutinskoj bazi moći raditi kada dotok proteza bude normalan te kada procedura bude prepoznata i adekvatno plaćena", dodaje Pandur.
Kada je riječ o operacijama i intervencijama kod djece sa srčanim anomalijama, Pandur nam pojašnjava kako se često prilikom dijagnosticiranja jedne srčane mane, već traga za drugom.
"Srce kao organ prokuca između 21. i 35. dana embriona, kada majka i ne zna da je trudna. U trenutku kada srce prvi put zakuca, tu se već javlja anomalija. Srce prvo zakuca i s posljednjim otkucajem završava se život. Iz jedne cjevčice embriona razvijaju se mozak, srce, pluća, aorta i dobar dio skeletnog sistema. Šta se desi u toj cjevčici u razvoju, to je teško reći. Stoga je dječija kardiohirurgija veoma osjetljiva", ističe Pandur u čijoj operacionoj sali se do sada našla i beba koja je imala tek jedan kilogram i 200 grama.
I dok je teško shvatiti zašto građani BiH, pored stručnog domaćeg kadra, izdvajaju velika novčana sredstva za intervencije, operacije srca i liječenja u inozemstvu, direktor Centra za srce Mirsad Kacila kaže nam da ipak donekle razumije mlade ljekare koji ne žele ostati ovdje.
"Ograničene su im mogućnosti i stoga apsolutno razumijem odluku mladog i prespektivnog čovjeka da ode vani", jasan je Kacila.
Ipak, višegodišnje iskustvo rado dijeli s mlađim kolegama koji već grade svoje karijere u Centru za srce koji je do sada primio pet mladih i vrhunskih ljekara, a uskoro ih planira primiti još toliko.
"To je jedna kap u moru. Projekt čuvanja pameti bi trebao biti državni projekt da osiguramo tim ljudima ono što im je potrebno za rad ovdje", zaključio je Kacila na kraju naše posjete Centru za srce.
