Kardiolog Denis Mačkić: Pješačite, vozite bicikl, prestanite pušiti i jedite zdravo
Jedan od najvažnijih faktora rizika za razvoj bolesti srca je povišeni krvni pritisak i pušenje. Hemikalije u duhanu mogu oštetiti srce i krvne žile, što dovodi do sužavanja arterija zbog nakupljanja plaka (ateroskleroza), a to u konačnici može dovesti do srčanog udara. Ugljikov monoksid u dimu cigarete smanjuje razinu kisika u krvi povećavajući krvni tlak i broj otkucaja srca.
U Bosni i Hercegovini, koja je prema EU statistikama jedna od četiri države sa najvećim brojem pušača prema broju punoljetnih stanovnika u Evropi, pitanje pušenja, njegovih posljedica i prevencije je uvijek aktuleno.
Da li je sve genetika ili postoje mehanizmi da se ovi zdravstveni problemi preduprijede? Šta možemo sami učiniti za zdravlje svog srce prije odlaska kod liječnika?
Genetika svakako ima ogroman značaj u obolijevanju od kardiovaskularnih bolesti i to su faktori na koje ne možemo uticati, ali svakako možemo uticati na ostale faktore koji doprinose pojavi ovih bolesti, a to je da se što manje koriste automobili i sredstva javnog prijevoza, a više pješači i vozi bicikl, ili ako ste pušači što prije prestati pušiti, uvedite što prije zdraviju ishranu i sl.
Ovde se radi se o jednostavnoj formuli: što je veća izloženost organizma štetnim materijama, veća je i mogućnost da obolimo, uključujući tu i kardiovaskularni sistem. Promjena ponašanja u pozitivnim smjeru smanjuje tu mogućnost.
Iako je jedina potpuna eliminacija rizika moguća samo prestankom pušenja, diskusiju o duhanskim alternativama, zbog onih kojima nije sve crno i bijelo, ne treba izbjegavati
Koji su najveći faktori rizika? Da li promjena životnog stila zaista može značajno umanjiti rizik?
Najveći faktori rizika su gojaznost, arterijska hipertenzija, šećerna bolest, manjak fizičke aktivnosti i pušenje, tako da promjenom životnog stila možemo puno učiniti na prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Jedini način prevencije je izbjegavati i liječiti rizične faktore, a za osobe koje ih nemaju zdravo se hraniti, održavati tjelesnu težinu u granicama normale, uz rekreativno bavljenje sportom (barem pet puta sedmično po najmanje 30 minuta) i izbjegavanje hroničnog stresa. Naravno, tu je i prestanak pušenja, jer je pušenje jedan od vodećih faktora rizika.
Opće je poznato koliku ovisnost stvara pušenje, šta da rade oni koji prosto uz sva upozorenja i apele liječnika, ne prestaju pušiti?
Dužnost svakog doktora je da prvo napravi sve kako bi njegov pacijent ozdravio. U ovom slučaju dužnost je svakog liječnika da napravi sve kako bi njegov pacijent prestao pušiti. Međutim, ako u tome ne uspije, ako pacijent jednostavno ne može ili ne želi prestati pušiti, onda vam je dužnost pronaći način ili alternativu koja mu može poboljšati život i smanjiti rizike na njihovo zdravlje. Mnogi liječnici će odbaciti moderne duhanske proizvode koji se temelje na tehnologiji zagrijavanja duhana, jer apriori smatraju da su jednaki kao i cigarete, ali veoma relavante studije, kao i značajne zdravstvene institucije kažu da ovdje ipak ne treba stavljati znak jednakosti. Vrlo respektabilna institucija i veliki autoritet na polju javnog zdravlja, Američka agencija za hranu i lijekove nedavno je jedan od uređaja zasnovanih na ovoj tehnologiji, IQOS, klasificirala kao duhanski proizvod modificiranog rizika.
Iako ne bez rizika, ovaj proizvod i mišljenje iza koga stoji jedna institucija od ovakvog autoriteta, ne treba odbaciti i treba posmatrati kao rješenje za one koji jednostavno ne žele prestati pušiti, ali im je stalo do svog zdravlja. Iako je - još jednom podvlačim - jedina potpuna eliminacija rizika moguća samo prestankom pušenja, ovu diskusiju ne treba izbjegavati, zbog onih kojima nije sve crno i bijelo.
Dr. Denis Mačkić ne podcjenjujte snagu virusa COVID19
Sve češće se pominje kako COVID-19 ne ugrožava samo respiratorne organe. Šta pokazuju dosadašnja iskustva, koliko on utiče na srce i da li postoji neki način da se osobe i pacijenti sa kardiovaskularnim problemima dodatno zaštite?
Virusi napadaju tijelo tako što direktno inficiraju ćelije u organizmu. U slučaju COVID-19, virus primarno napada pluća. Ipak, to također može uzrokovati da vaše tijelo proizvodi preaktivan imunološki odgovor, što može dovesti do povećane upale u cijelom tijelu.
Prema najnovijim istraživanjima, dokazano je da virus COVID-19 izazivanjem citokinske oluje može oštetiti različite organe pa tako i srce i da 12% svih zaraženih ima različit stepen oštećenja srca, a kod teško oboljelih se javljaju i srčane aritmije. Također, česte su tromboembolijske komplikacije, te razvoj upale srčanog mišića- miokarditisa.
Iako se naučnici nadaju da će naučiti kako spriječiti hronične simptome i pomoći pacijentima koji trenutno pate, trenutna situacija sa COVID-19 otrežnjuje, i poruka koju mnogi liječnici i istraživači žele prenijeti je: ne podcjenjujte snagu ovog virusa. Pridržavajte se svih propisanih zdravstveno-preventivnih mjera, i pokušajte uvesti što više pozitivnih navika u svoj život.
