Ljekari u Tuzli transplantacije matičnih ćelija rade i u vrijeme korone, neophodan državni registar donora
Na Klinici za hematologiju i transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli proteklog petka je izvedena transplantacija matičnih ćelija hematopoeze 49-godišnjem pacijentu iz Brčkog, oboljelom od multiplog mijeloma u trećem B kliničkom stadiju.
Riječ je o malignom oboljenju koštanog sistema, a poslije inicijalnog liječenja stekli su se uslovi za transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze koja predstavlja održavajuću terapiju kod multiplog mijeloma.
"Kod ovog oboljenja pacijent je sam sebi donor, odnosno davalac matične ćelije jer bolest nije na njenom nivou, kao što je to kod akutne leukemije i tada se mora naći srodan, podudaran davalac koštane srži, odnosno matične ćelije u HLA sistemu, što ovdje nije bio slučaj", kazala je za Klix.ba prof. dr. med. sc. Aida Čustović-Arnautović, načelnica Klinike za hematologiju i transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Detalji transplantacije
Govoreći o detaljima posljednjeg zahvata, Čustović-Arnautović je precizirala da je na osnovu dijagnostičkih metoda utvrđeno da se pacijentu mogu uzeti njegove matične ćelije, odnosno da se njegova koštana srž može stimulisati granulocitnim faktorom rasta.
"U ovom slučaju smo 'natjerali' matične ćelije koje se nalaze u koštanoj srži da 'isplivaju' u perifernu krv, a kada smo posebnom metodom, odnosno floucitometrijom vidjeli da je dovoljan broj njih isplivao, pacijentu smo ubacili centralni venski kateter u jugularnu venu. Nakon toga je poslan na transfuziologiju, gdje su se 'pobrale' njegove matične ćelije", pojašnjava postupak Čustović-Arnautović.
Nakon dobijanja dovoljnog broja, matične ćelije su kriokonzervirane, odnosno zamrznute na -193 stepena celzija, čekajući pogodan trenutak za njihovo vraćanje pacijentu putem autologne transplantacije.
"Što se tiče multiplog mijeloma, to je neizlječiva bolest i transplantacija predstavlja jedan od vidova održavajuće terapije, a kod ovih pacijenata uvijek uzimamo dva aferezna produkta. Naime, ukoliko se bolest vrati mi imamo gotove ćelije koje pacijentu odmah dajemo, kako ne bismo prolazili kroz cijeli postupak kao prvi put", ističe Čustović-Arnautović.
Sam akt transplantacije kod pacijenta iz Brčkog je veoma uspješno prošao, bez bilo kakvih neželjenih efekata. On se sasvim dobro osjeća i stabilnog je zdravstvenog stanja, a naša sagovornica navoda da se prvih 100 dana nakon transplantacije ne govori o ishodu.
"Naš akt je uspio, pacijenta sada pratimo, a nakon 100 dana ćemo reći kakav je ishod. Ukoliko se ne pojave akutne komplikacije onda kažemo da je transplantacija uspjela. S obzirom na sve one parametre koje ima pacijent, inicijalno prilikom obolijevanja, tokom liječenja i transplantacije optimistični smo. Tome u prilog ide i da su naši raniji rezultati na nivou Svjetske zdravstvene organizacije svih zapadnih zemalja", nastavlja Čustović-Arnautović.
Transplantacije matičnih ćelija hematopoeze u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli se obavljaju od 2004. godine, a posljednji zahvat je posebno značajan zbog činjenice da je izveden u vanrednom stanju koje je prouzrokovala epidemija koronavirusa.
"Posebno je važno da je naš krizni štab skupa s menadžmentom napravio izuzetno dobar plan, ali i put pacijenata, tako da smo ovaj posao mogli raditi bez bojazni da će se u našoj klinici desiti infekcija koronavirusom. Imali smo priliku nastaviti s radom bez nekog posebnog opterećenja i straha. Sve što nam je bilo neophodno za ovakav modalitet liječenja menadžment nam je nabavio", kaže naša sagovornica.
Svi pacijenti u Klinici za hematologiju i transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze nalaze se u posebno rizičnoj grupi građana u vrijeme epidemije koronavirusa. Zbog toga su ljekari u ovoj klinici morali poduzeti izuzetno velike mjere zaštite, a pacijenti se nalaze u strogoj izolaciji, odnosno sterilnom području.
"Naši pacijenti su svi imunodeficijentni i faktički su zbog toga i bolesni, a bilo bi pogubno da dođe do infekcije jednog do njih jer bi tada svi bili u velikom problemu", naglašava Čustović-Arnautović.
Transplantacija u inozemstvu 250.000 eura, a u Tuzli 45.000 KM
S druge strane, Univerzitetski klinički centar u Tuzli, prema njenim riječima, trenutno je jedini u Bosni i Hercegovini koji radi i alogene transplantacije koštane srži.
Ona navodi da tuzlanski klinički centar ima izuzetno kvalitetan stručni tim, a njihov rad u ovom segmentu značajnije bi bio unapređen uspostavljanjem jedinstvenog registra donora matičnih ćelija na državnom nivou.
"Tada bismo mogli raditi sve vrste transplantacija jer mi zasad alogene transplantacije radimo kod onih pacijenata koji imaju srodnog, podudarnog donora u HLA sistemu. Takvi donori se najčešće traže u najužem porodičnom miljeu, odnosno među rođenom braćom i sestrama. Prošlog mjeseca smo imali jednu takvu transplantaciju te tog pacijenta nismo morali slati u inozemstvo", ističe Čustović-Arnautović.
Korak bliže ka kreiranju registra donora je formiranje državnog ministarstva zdravlja koje u našoj zemlji još uvijek nije uspostavljeno.
"Mi sada nemamo medicinski već politički problem zbog čega se gube ogromni novci. Naši pacijenti se upućuju u inozemstvo gdje 250.000 eura košta jedna autologna transplantacija, a posljednja koju smo kod nas izveli iznosit će okvirno 45.000 konvertibilnih maraka, dok alogena košta okvirno 100.000 maraka", naglašava Čustović-Arnautović.
U Klinici za hematologiju i transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli do danas su urađene ukupno 142 transplantacije matičnih ćelija hematopoeze, od čega su 122 autologne, a 20 alogene. Ovaj specijalizovani modalitet pruža liječenje hematoloških i nehematoloških, malignih i nemalignih oboljenja te brojnih drugih urođenih i stečenih bolesnih stanja.
