Ljudi koji se često ljute umiru ranije, češće su bolesni i izgledaju starije

U istraživanju koje je uradio univerzitet iz Iowe navodi se kako čangrizavi ljudi umiru ranije, imaju problema sa spavanjem i još niz posljedica. Ljutiti muškarci stari između 20 i 40 godina imaju 1,5 puta veću šansu da umru 35 godina ranije od onih koji su smireni. Naučnici vjeruju da se ovo događa zbog određenog broja faktora koji su povezani sa stresom. Adrenalin kojeg pokreće stres uništava DNK što može izazvati smrtonosne bolesti.

Zbog toga što im je veliki pritisak u amigdali, dijelu mozga koji je povezan s instinktom za preživljavanje, ljutice budu nervozne. Amgidala "misli" da je organizam u opasnosti kada se pojavi ljutnja i šalje signal za povećanje protoka krvi u udove i srce zbog čega je opuštanje organizma skoro nemoguće. Upravo zbog toga ljutice ne mogu spavati.

Ljutnja izaziva i glavobolje. Emocije poput uzbuđenja ili ljutnje povećavaju ispuštanje hormona kortizola, adrenalina i testosterona. To dovodi do povećanja protoka krvi u mozak što uzrokuje oticanje krvnih žila i živaca koji okružuju mozak. Bijes može uzrokovati i bolesti pluća. Naučnici s Harvarda testirali su pluća 2.000 muškarac tokom osam godina i utvrdili su da su pluća mnogo gora kod onih koji se često ljute.

Ljutnja vas čini anksioznim i depresivnim. Hormoni šalju signale za brži protok krvi i povećava se broj otkucaja srca te napetost u mišićima. Također, dolazi do naprezanja neurona u hipotalamusu, centru za kontrolu stresa, zbog čega ne može doći do opuštanja. Hormon sreće serotoinin je značajno snižen.

Ove osobe se i češće razboljevaju jer previše kortisola u organizmu dovodi do poremećaja u balansu nivo šećera u krvi, pritišće štitnu žlijezdu i smanjuje gustoću kostiju.

Uz sve navedeno, ljutice imaju veću šansu da obole od srčanih oboljenja, imaju problem s probavom te imaju više bora zbog čega izgledaju starije nego što jesu.