Mišićno-koštani sistem: Prebrodite poremećaje uz ortopede vrhunske klase

Ortopedija obuhvata i posebne discipline kao što su sportska ortopedija i ortopedska onkologija, od kojih svaka ima posebnu svrhu u liječenju bolesti mišićno-koštanog sistema.

Sportska medicina i ortopedija

Sportska ortopedija usmjerena je na liječenje povreda i povezanih stanja nastalih tjelesnim aktivnostima. Specijalisti ortopedije dijagnosticiraju i liječe brojne probleme uzrokovane sportskim povredama. Takve povrede mogu biti različite, od manjih uganuća do složenih prijeloma i povreda ili pucanja ligamenata. Za popravak oštećenih zglobova, tetiva i ligamenata koriste se tehnike poput artroskopske hirurgije.

Cilj liječenja je pomoći sportistima i aktivnim pojedincima da se vrate na nivo vrhunskih performansi, i da se u isto vrijeme spriječe buduće povrede. Taj se cilj može postići prilagođenim programima rehabilitacije i strategijama za prevenciju povreda.

Ortopedska onkologija

Ortopedska onkologija bavi se dijagnosticiranjem i liječenjem tumora koji zahvataju mišićno-koštani sistem. Ti tumori mogu biti benigni ili maligni i nastaju unutar kostiju, mekih tkiva ili hrskavice. Specijalisti ortopedske onkologije primjenjuju multidisciplinarni pristup u rješavanju ovakvih stanja. Rješenja mogu uključiti hirurško uklanjanje tumora, rekonstrukciju zahvaćenih područja, hemoterapije i terapije zračenjem te praćenje eventualnog ponovnog pojavljivanja bolesti. Cilj je osigurati sveobuhvatnu njegu kojom se garantiraju najbolji rezultati uz očuvanje funkcionalnosti i pokretljivosti.

Koji su najčešći ortopedski zahvati i njihovi uzroci?

Najčešćim ortopedskim operacijama rješavaju se različita stanja koja mogu biti posljedica degenerativnih bolesti, traumatskih povreda, prekomjernog opterećenja ili strukturalnih abnormalnosti. Potpuna zamjena koljena ili kuka (TKR/THR) primarno se bavi problemom degeneracije zglobova uzrokovane osteoartritisom, dok su artroskopski zahvati, poput popravke ACL-a ili intervencije na meniskusu, usmjereni na sportske povrede ili opterećenja koja se ponavljaju.

Popravka rotatorne manžete za cilj ima popravku napukle tetive zbog prekomjernog opterećenja, nekakve traume ili zbog starenja, dok se spinalne fuzije bave nestabilnostima, prijelomima ili degenerativnim bolestima diska. Rekonstrukcija ACL-a rješava probleme nastale pucanjem ligamenta uzrokovanim naglim pokretima ili sportskim traumama. Otpuštanje karpalnog tunela ublažava kompresiju centralnog živca u zglobu. Popravke prijeloma s unutrašnjom fiksacijom stabilizuju ozbiljne prijelome uzrokovane nezgodama, padovima ili nezgodama u sportu. Ovi hirurški zahvati, ključni za vraćanje funkcije i smanjenje bola, zahtijevaju precizno dijagnosticiranje uz prilagođene terapije koje se temelje na specifičnom ortopedskom stanju i njegovom temeljnom uzroku.

Koje su najčešće sportske povrede i hirurška rješenja?

Najčešće sportske povrede koje se liječe operacijama uključuju pucanje prednjeg ukrštenog ligamenta (ACL), hirurški popravak ili rekonstrukciju, pucanja meniskusa koji se mogu liječiti popravkom ili djelimičnom meniscektomijom te pucanje rotatorne manžete koja zahtijevaju artroskopski popravak ili rekonstrukciju. Labralne napukline u ramenu ili kuku takođe mogu zahtijevati artroskopski zahvat, popravku ili uklanjanje oštećenog tkiva.

Pucanja ligamenata gležnja, ozbiljni prijelomi, rupture tetiva (kao što su Ahilova tetiva ili tetiva bicepsa) i druge složene povrede mogu zahtijevati hirurške metode poput stabilizacije, fiksacije hardverom ili popravak/rekonstrukciju tetive. Odluka o hirurškoj metodi ovisi o različitim faktorima kao što su ozbiljnost povrede, opće zdravlje pacijenta, o kojem sportu je riječ i ciljevima nakon oporavka, pri čemu postoperativna rehabilitacija igra ključnu ulogu u vraćanju optimalne funkcije i mobilnosti.

Koji su simptomi tumora kostiju?

Tumori kostiju mogu se manifestovati različitim simptomima, ali neki od najčešćih uključuju bol, otekline, crvenilo, kvržice, probleme s kretanjem i prijelome. Najčešći opis je tup bol ili osjetljivost koja se s vremenom pogoršava i može smetati noću ili za vrijeme mirovanja. Oko zahvaćene kosti mogu biti vidljive otekline i crvenilo, primjetne kvržice ili veće kvrge. Poteškoće s kretanjem i ukočenost zglobova mogu se pojaviti ako je tumor u blizini zgloba, dok su kosti oslabljene tumorom sklonije prijelomima.

U nekim slučajevima, prisutni su i općenitiji simptomi poput umora, neželjenog gubitka težine, vrućice ili noćnog znojenja. Važno je napomenuti da svi ovi simptomi mogu biti posljedice i drugih stanja, ali ako ih uočite, posebno u kombinaciji, važno je posjetiti ljekara radi pregleda i postavljanja dijagnoze. Rana dijagnoza i liječenje bez odlaganja, ključni su faktori za efikasno liječenje tumora kostiju.

Kako se liječe benigni tumori kostiju?

Pristup liječenju benignih tumora kostiju ovisi o brojnim faktorima. Manji asimptomatski tumori mogu se povremeno nadzirati bez direktne intervencije. Za tumore koji uzrokuju bol ili povećavaju rizik od prijeloma, hirurško rješenje uobičajena je opcija. Ovisno o veličini i položaju tumora, hirurzi se mogu odlučiti za minimalno invazivne postupke poput kiretaže ili opsežnijih operacija. Nesteroidni protivupalni lijekovi mogu se propisati kao rješenje, dok u slučajevima kada je uklonjen značajan dio kosti, transplantacija kosti može pomoći u rekonstrukciji.

Iako nije toliko česta, u posebnim okolnostima može se razmotriti i primjena radioterapije. Odluku o liječenju obično donosi multidisciplinarni tim, te se time obezbjeđuje prilagođeni pristup jer se u obzir uzimaju karakteristike tumora i opće stanje pacijenta. Iskusni, renomirani specijalista donosi ključne smjernice za optimalno, personalizovano liječenje benignih tumora kostiju.

Kako nastaju tumori kostiju?

Tumori kostiju predstavljaju abnormalne izrasline ćelija koje se javljaju u kostima. Mogu biti benigni ili maligni. Benigni tumori kostiju nisu kancerogeni i ne šire se na druge dijelove tijela, ali ipak mogu uzrokovati probleme kompresijom zdravog koštanog tkiva. Maligni tumori kostiju su kancerogeni i mogu zahvatiti i uništiti kost i obližnje tkivo, ili metastazirati u druge organe. Tumori kostiju mogu nastati iz različitih vrsta ćelija, kao što su osteoblasti, osteoklasti ili ćelije hrskavice. Uzrok većine tumora kostiju je nepoznat, ali neki faktori koji mogu povećati rizik uključuju naslijeđene genetske sindrome i prethodno izlaganje zračenju. Koji je najčešći maligni tumor kostiju?

Najčešći maligni tumor kostiju je osteosarkom, poznat i kao osteogeni sarkom. Ova vrsta raka počinje u ćelijama kostiju i može uništiti zdravo koštano tkivo. Osteosarkom je najčešći kod osoba u dobi od 10 do 25 godina, ali može nastati bez obzira na dob. Često nastaje oko koljena, bedrenoj kosti ili potkoljeničnoj kosti, ali se može pojaviti i u drugim kostima, u kuku, ramenu ili zdjelici. Osteosarkom se najčešće liječi hemoterapijom i operacijom tijekom koje se tumor i kost ili dijelovi zahvaćene kosti uklanjaju.

Više informacija potražite na zvaničnoj stranici klinike www.acibadem.ba ili putem mail adrese [email protected].