Oftalmologinja Ajla Pidro: Suočavamo se sa suhoćom očiju, to je reakcija na boravak u zatvorenom
"Istina, nikad nisu bili jače izraženi simptomi suhoće oka. Svi mi, smo prošli velike promjene u načinu života i rada, pa smo danas još više vezani za računar i mobitel kako poslovno, tako i zbog zabave. Naše oči također prolaze proces prilagodbe i bune se zbog tako velikog broja sati koje provedemo u zatvorenom, a pri tome gledajući na blizinu", kaže Pidro.
Ono što posebno brine, ističe ona, jeste činjenica da suhoća oka više nije problem koji se javlja samo kod odraslih, nego činjenica da sve više djece razvija simptome suhog oka.
"Iritacija, osjećaj pijeska u očima, peckanje, žuljanje i svrbež praćeno crvenilom očiju čest je problem zbog kojeg roditelji od početka pandemije zovu svoje pedijatre i oftalmologe. Naravno, zbog ovih simptoma se ne savjetuje da izlažemo najmlađe posjetama doktoru, posebno jer se stanje može prevenirati i ublažiti", napominje Pidro.
Dvije su stvari, dodaje, koje trebate raditi kako bi lakše prevazišli ovaj period.
"Prvo je praviti česte pauze kod rada na blizinu. Pravilo je da nakon 20 minuta rada uzmete 20 sekundi pauze i gledate u daljinu, da biste mozgu dali priliku oku da poveća broj treptanja u minuti i samim tim poveća proizvodnju prirodnih suza koje će vlažiti površinu oka. Drugo je često kapanje umjetnih suza, više puta dnevno i to posebno intenzivno ako ćete cijeli dan provesti na računaru i mobitelu", savjetuje Pidro.
Ukoliko obratite pažnju kada se neko koncentrira u toku rada na blizinu, učinit će vam se "da ne trepću". I to je, kaže, potpuno istina.
"Naš mozak dok je fokusiran na ono što radimo na blizinu 'zaboravi' da trepće. Broj treptaja u minuti se značajno smanji. Otvoreno oko gubi vlažnost puno ranije nego ono koje redovno trepće, a vlaženje oka je smanjeno jer je ono aktivno samo u toku treptaja. Dakle postoji dvostruki razlog razvoja suhoće, smanjena produkcija vlažnosti, ali i povećan gubitak suza iz oka. Zbog manjka vlažnosti razvijaju se svi simptomi suhog oka, iritacija i crvenilo, ali i povremeno zamućenje vida", govori oftalmologinja.
Pitanja o alergijama najčešća su, kaže nam, pitanja koja joj pacijenti postavljaju u ovom periodu.
"U toku ovog proljeća to su sigurno pitanja o alergijama i suhoći oka. Oba problema su nešto više izražena ove godine. Inače, najveći broj upita oftalmolozi dobiju o dioptriji i načinima njene korekcije. Izboru naočala, leća ili korekcije laserom", kaže Pidro.
Kada dobijete dijagnozu alergijskog konjunktivitisa, jako je bitno, napominje, da prepoznate koji je alergen urok vaše alergije.
"Nakon što to ustanovite, taj alergen je potrebno što više izbjegavati. Ipak neke uzročnike ne možemo izbjeći i kada se najviše trudimo. Tada zajedno s doktorom napravite plan uvođenja terapije u zavisnosti koliko je jaka alergija, kapljice, sprej ili tablete", savjetuje.
Na kraju napominje da je oftalmološki pregled potrebno obavljati minimalno jednom u dvije godine, kada je sve uredu.
"Ukoliko se primijete bilo kakvi simptomi u vidu onda se morate javiti odmah. Bitni periodi kada je potrebno napraviti preglede jeste u četvrtoj godini života svakog djeteta. Svake godine pred školu ako dijete nosi dioptriju, da bi omogućili što bolji vid u školi. A kod odraslih ako do tada nisu u četrdesetoj godini je potrebno napraviti detaljan pregled, jer se u ovom dobu mogu početi dešavati velike promjene u očima i vidu", kaže Pidro.