Otac perinatalne medicine dr. Saling: Prijevremeni porođaj se da spriječiti planiranjem i brigom o trudnoći
Doktor Erich Saling nekadašnji je predsjednik Svjetske akademije perinatalne medicine i čovjek koji je uveo revoluciju u brigu o majci i nerođenom djetetu kao i u prvih sedam, ključnih dana nakon rođenja. Postavio je temelje dijagnostici fetusa, kao i liječenju brojnih malformacija unutar utrobe.
Tokom održavanja trodnevnog Regionalnog kongresa o ultrazvuku u ginekologiji i perinatologiji u organizaciji "Ian Donald" škole ultrazvuka u BiH na Jahorini prije nekoliko dana doktor Saling je održao predavanje o evoluciji perinatalne medicine u svijetu. Kada je riječ o perinatalnoj brigi u Bosni i Hercegovini, priznao je kako baš i nije upoznat sa situacijom, ali kako je održavanje Kongresa o perinatologiji u BiH bitan faktor nastavka i daljnje edukacije doktora.
Perinatologija je dakle, kako objašnjava doktor Saling započela '60-ih godina prošlog vijeka i do tog vremena uvid u plod u maternici nije bio moguć. Plod je smatran nepoznanicom, a njegovo zdravstveno stanje nije moglo biti ustanovljeno sve do njegovog rođenja. Tek je pojavom ultrazvuka omogućeno probijanje te barijere.
Početak perinatalne medicine označilo je revolucionarno uzimanje krvi tokom rođenja, postupak za koji je zaslužan upravo doktor Saling. To je dovelo do potrebe za saradnjom ginekologa sa pedijatrima u čijoj je nadležnosti bila briga o djetetu nakon njegovog rođenja.
Amnioskopija je metoda koja se koristi u posljednjim sedmicama trudnoće kojom je omogućen pogled u maternicu i pogled ispod površine amniotičke tekućine. Ukoliko je amniotička tekućina prozirna, objašnjava Saling, dijete dobija dovoljno kisika od majke i ne nalazi se u riziku. Međutim, druga boja amniotičke tekučine znak je kako nešto nije u redu.
U svijetu rizičnih trudnoća, prijevremeni porođaj je veoma čest, a on tek rođeno dijete izlaže još većem riziku. Problem nastaje onda kada se infekcija koju ima majka spusti u maternicu i utječe na plod. Prijevremeni porod kod djeteta može ostaviti trajna oštećenja mozga, pluća...
Priprema za trudnoću jedan od najbitnijih faktora prevencije prijevremenog poroda. Žena bi, ukoliko želi ili planira trudnoću, najmanje tri mjeseca ranije trebala početi sa kontrolama, zdravim životom, unošenjem dovoljno vitamina, minerala i neizostavne folne kiseline.
Posebno ugrožene su žene koje se u kasnim godinama života odlučuju na prvu trudnoću, žene koje su imale abortuse ili veći broj kasnih spontanih pobačaja. Saling smatra kako je najidealnije doba za prvu trudnoću sredinom dvadesetih godina, dok poslije 30. šanse za trudnoću sve više opadaju.
Pozitivni aspekt kasne trudnoće, trudnoće poslije 40. godine života, svakako je taj što majke, odnosno roditelji, naročito ukoliko već imaju poprilično odraslu djecu, ovaj put imaju više vremena, znanja i iskustva kako bi se adekvatnije brinuli, prije svega o trudnoći a kasnije i o djetetu, zaključak je doktora Salinga koji je na Regionalnom kongresu proglašen počasnim članom "Ian Donald" škole ultrazvuka u BiH.
