Ublažuje simptome
78

Pauza od društvenih mreža na samo sedam dana može pomoći vašem mentalnom zdravlju

N. O.
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Naučnici iz Velike Britanije novim istraživanjem otkrili su kako je jednosedmični prekid korištenja društvenih mreža kod ispitanika uzrokovao značajno poboljšanje simptoma anksioznosti i depresije i općenito mentalnog blagostanja.

Stručnjaci kažu da je vrlo lako upasti u obrazac propadanja ili opsesivnog skeniranja društvenih mreža u potrazi za lošim vijestima, pogotovo kada nam algoritmi društvenih medija nastoje dati još više od onoga što već gledamo.

Međutim, naučnici Univerziteta u Bathu kažu da je dobar način da se oslobodite lošeg raspoloženja i zaštitite mentalno zdravlje odmor od društvenih mreža.

Kažu da čak i jednosedmični odmor od mreža poput Facebooka, Twittera i Instagrama može smanjiti vaše simptome i općenito poboljšati vaš osjećaj dobrobiti.

Također može osloboditi nekoliko sati vremena koje možete iskoristiti za druge aktivnosti. Zapravo, neki sudionici nove studije izvijestili su da su dobili čak devet sati sedmično.

Kako bi proučili učinak prekida korištenja društvenih mreža na mentalno zdravlje, dr. Jeff Lambert i njegov tim nasumično su smjestili 154 svakodnevna korisnika društvenih mreža u dobi od 18 do 72 godine u jednu od dvije grupe. Od prve skupine zatraženo je da se sedam dana suzdrže od korištenja društvenih mreža. Drugoj je dopušteno da nastavi normalno.

Polazne ocjene dobivene su za depresiju, anksioznost i dobrobit. Prije pauze, ljudi su izvijestili da su u prosjeku na društvenim mrežama provodili oko osam sati sedmično.

Tokom studije, naučnici su prikupili statističke podatke o vremenu koje su sudionici istraživanja proveli pred ekranom kako bi potvrdili da su zaista uzeli pauzu. Otkrili su da su oni na pauzi imali prosječno 21 minutu vremena ispred ekrana tokom cijele sedmice, dok je druga grupa koristila mreže oko sedam sati.

Nakon sedam dana, osobe koje su uzele pauzu primijetile su značajno poboljšanje simptoma anksioznosti i depresije, kao i bolje osjećanje dobrobiti u usporedbi s onima koji nisu.

Lambertov tim piše da bi u budućnosti želio istražiti mogu li prekidi na društvenim mrežama pružiti trajne prednosti, što bi ih možda učinilo dijelom upravljanja mentalnim zdravljem ljudi.