Potpisivanjem kartice za doniranje organa "ne slutite zlo", već spašavate ljudske živote
Donacija organa je darivanje organa i tkiva nakon smrti osobama čiji život ovisi o presađivanju. U pitanju su tzv. "kadaverične transplantacije" koje se rade samo u slučaju kada osoba doživi moždanu smrt, a koju utvrđuje tim ljekara koji su potpuno odvojeni od tima ljekara koji rade transplantacije.
Presađivati se mogu sljedeći organi: bubrezi, srce, jetra, pluća, gušterača, tanko crijevo, rožnjače, srčani zalisci, kosti, tetive i koža, a organi i tkiva se uzimaju u svrhu liječenja presađivanjem samo od umrle osobe. Ukoliko želite darovati samo jedan organ, to možete naznačiti na vašoj kartici.
Vaš organ ili tkivo će dobiti onaj bolesnik s liste čekanja za transplantaciju kod kojeg se utvrdi najbolja tkivna podudarnost s vašim organom, a prioritet imaju oni kojima je presađivanje hitno.
Za darivanje organa nakon smrti neophodna je saglasnost porodice
Evidencija o broju potpisanih donorskih kartica vodi se na Klinici za hemodijalizu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Šefica ove klinike, dr. Halima Resić u razgovoru za Klix.ba pojašnjava kako interes građana za ovu akciju svakako postoji, no kako su ljudi u velikoj mjeri nedovoljno informisani o ovoj temi. Dodaje kako transplantacija u BiH ima pomaka, no kako se mora još puno raditi. Jednim od bitnih faktora za razvoj donorske mreže u BiH dr. Resić navodi upravo kontinuiran rad s medijima i javnosti, a jedna od takvih akcija bit će organizovana 14. marta u Sarajevu u okviru obilježavanja Svjetskog dana bubrega.
Budući da u BiH ne postoji zakon kojim bi bilo regulisano automatsko darivanje organa nakon nečije smrti, potrebno je da nakon potpisivanja donorske kartice to saopštite vašim najbližim članovima porodice. Nakon nečije smrti, porodica je ta koja mora dati saglasnost o darivanju organa. Moždanu smrt utvrđuje tim ljekara po medicinskim kriterijima, nakon čega se razgovara sa porodicom te osobe i od njih se traži saglasnost za transplantaciju.
"Vrlo često, i kad se utvrdi moždana smrt, familija u tim teškim trenucima ne može da razmišlja o tome i to uglavnom ne žele. Ipak, ako je neko od članova te porodice razgovarao s tom osobom ranije o ovoj temi, onda će to biti drugačije. Za svakog potpisnika donorske kartice familija uglavnom da saglasnost zato što žele da poštuju njegovu želju", navodi Resić, te dodaje kako građani ipak pokazuju interes za potpisivanje donorskih kartica, a baš nedavno su sa Klinike za hemodijalizu tridesetak kartica poslali u Banju Luku.
Dr. Resić navodi kako se u Evropi godišnje uradi oko 15.000 transplantacija bubrega, te kako su u zapadnoj Evropi ljudi informisani u tolikoj mjeri da darivanje organa nakon smrti ne predstavlja nikakav problem.
"Bogati smo koliko smo zdravi"
"Ljudi kod nas zaziru od potpisivanja kartica zbog neinformisanosti, pa i praznovjerja. Često znaju reći – 'ako ja potpišem karticu, slutim nevolju i nešto loše'. Bogati smo koliko smo zdravi. Ako niste s one strane žice, onda ni ne znate šta znači biti bolestan i ovisiti o tuđem organu. Naši dijalizni pacijenti imaju produženje života sa dijalizom, no onaj kojem je potrebna jetra, srce, on će umrijeti jer nema mašinu koja će mu to zamijeniti. Zbog toga je darivanje organa veoma bitno", poručuje dr. Resić.
Ona pojašnjava kako smo zemlja u kojoj gine puno mladih ljudi koji često završe na respiratorima, a njihovi organi kasnije odlaze u zemlju umjesto da se iskoriste za transplantaciju i spase nečije živote.
Donorska mreža Kantona Sarajevo provodi brojne aktivnosti kao što su posjete srednjim školama. Resić ističe kako su mladi ljudi dosta neinformisani o ovoj temi, no nakon što pogledaju edukativni film, veliki broj učenika potpiše karticu.
U edukativnom filmu koji srednjoškolci imaju priliku pogledati jedna familija gubi sina, a kada ih ljekari pitaju da li žele donirati njegove organe, familija odbija. Nakon dvije godine, ocu treba novo srce koje na kraju filma ipak dobija, te ima priliku nastaviti svoj život.
Za sve dodatne informacije o potpisivanju donorskih kartica možete se obratiti direktno Klinici za hemodijalizu na brojeve telefona 033/269-070 i 033/297-159.
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
