Psiholozi savjetuju: Ispravno se informišite o koronavirusu i postupajte odgovorno prema drugima
Posljednjih dana svjedočimo masovnoj kupovini i stvaranju zaliha hrane, zaštitnih maski i dezinfekcijskih sredstava, kako u BiH tako i u brojnim drugim državama u kojima je potvrđen koronavirus. Osim toga, primjetan je i distanciran u određenim mjerama i osuđujući odnos prema ljudima koji kašlju ili kišu, zbog bojazni da mogu prenijeti zarazu.
Strah je prirodna, ali ne i negativna emocija
Psihologinja Nermina Vehabović-Rudež je, komentarišući ovu temu, navela da je strah prirodna emocija koja se kod ljudi javlja kao odgovor na postojanje opasnosti. Pojasnila je da nije riječ o negativnoj, već neugodnoj emociji koja štiti čovjeka i sprečava ga da ne pravi "glupost".
"U ovom slučaju strah može biti pozitivan jer će nas 'natjerati' da pojačano održavamo higijenu, pogotovo kada je riječ o pranju ruku, te da vodimo računa o tome da li dodirujemo lice, kao i to da ostanemo u kući zato što su došla takva uputstva", dodala je Vehabović-Rudež.
Navela je da panika, s druge strane, upravo spada u negativne emocije te da zbog nje ljudi ne mogu racionalno razmišljati i dopuštaju ponašanja koja su zapravo u većini slučajeva neopravdana.
"U takvim slučajevima ljudi različito reaguju, neki od njih 'blokiraju' i ne znaju se nositi s takvom vrstom straha, dok ima i onih koji odlučuju da se s njim bore. Kada je riječ o odnosu prema drugim ljudima u ovakvim situacijama, smatram da je najbolje ne razmišljati o tome da li je neko pored nas kihnuo ili se nakašljao, već da se fokusiramo na svoje ponašanje i nastojimo prije svega zaštititi sebe te tu odgovornost prenijeti i na okolinu", savjetovala je naša sagovornica.
Psihologinja Armina Čerkić je, s druge strane, naglasila kako se inače većina osoba plaši virusa, ali i same smrti, što ona zapravo smatra potpuno prirodnim i očekivanim strahom u skladu s ozbiljnošću situacije.
Ljudi se plaše prije svega jer se osjećaju bespomoćno u kriznim situacijama
Ljudi se, kako je navela, mogu plašiti da će biti odvojeni od svoje porodice ili da će izgubiti osnovna sredstva za rad ili život, što objašnjava gomilanje životnih namirnica kojima svjedočimo u proteklim sedmicama.
"Ovo su sve normalne i očekivane reakcije na kriznu situaciju u kojoj se primarno osjećamo bespomoćno. Ono što pomaže je da ljudi razgovaraju s osobama koje su im bliske i da se oslanjaju samo na provjerene izvore informisanja. U FBiH je to krizni štab, kao i informacije koje plasiraju zvanične domaće i strane institucije. Važno je biti informisan u vrijeme krize, jer ponekad prava i ispravna informacija može značiti razliku između života i smrti. Zbog toga je potrebno ograničiti informacije samo na provjerene i naučno utemeljene izvore. Važno je truditi se ograničiti izloženost raznim medijima", poručila je Čerkić.
Čerkić je prokomentarisala i distance koje ljudi prave prema drugima upravo zbog postojanja straha od zaraze. Dodala je da je to zbog toga što ljudski mozak zapamti sve signale koji sadrže informacije o potencijalnim opasnostima ili prijetnjama te ih tako prenosi i pohranjuje s lakoćom.
"To je izuzetan evolucijski alat koji nam je omogućio da prepoznamo stvari koje su za nas potencijalno štetne, od straha od pauka, zmija ili miševa do zgražavanja nad kožnim oboljenjima ili bilo kakvim pokazateljima oboljenja kod drugih. Ovaj instinktivni sistem zaštite odmah uključuje gađenje kao alat koji nas tjera da izbjegavamo te situacije. Naš mozak automatski reaguje na bilo koji oblik opasnosti, ali je veći izazov za ljude danas da postignu i puno značajnije održe distancu ukoliko sami imaju određene simptome. Vrlo brzo će doći do predviđene zasićenosti izolacijom i tada je važno misliti o drugima i osigurati zaštitu kroz zadržavanje socijalne distance", istakla je.
Bitno je ispravno se informisati o koronavirusu i ne slušati samo negativne informacije
S obzirom na to da u kriznim situacijama, kakva je i trenutna u vezi s koronavirusom, ljudi najčešće prihvataju negativne i čuju loše informacije iako postoje i one koje su umirujuće. Vehabović-Rudež je pojasnila da način razumijevanja informacija ovisi o ličnom životnom iskustvu te da će se oni ljudi koji prepoznaju samo loše stvari uvijek za njih i vezati bez obzira na raznovrsnost informacija.
"Zbog toga bi bilo važno da sami sebi olakšaju i pokušaju doći do informacija koje će im pomoći, pogotovo u ovakvim situacijama kada moramo biti izolovani i čuvati sebe i druge. 'Crnim', odnosno, negativnim mislima se ne štitimo i ukoliko budemo samo razmišljali o tome šta se sljedeće može dogoditi i kako će se situacija razvijati, to nam zapravo ne pomaže u borbi protiv virusa, jer ljudi takvim razmišljanjem ne mogu nikome pomoći", naglasila je psihologinja Vehabović-Rudež.
I psihologinja Armina Čerkić savjetovala je građanima da je u ovoj situaciji najbitnije da se građani oslanjaju na naučno utemeljene informacije koje dolaze iz zvaničnih kanala.
"Vrijeme za interpretacije i poluprovjerene informacije treba biti iza nas. Veoma je važno da brinemo jedni o drugima, da razmišljamo o tome da naše ponašanje i odluke mogu značiti razliku u životu jednog ili više članova naše zajednice. Bh. društvo i naši građani najbolje znaju koliko je važno kada se dobro brinemo jedni o drugima i kada dijelimo ono što nam je dostupno da bismo pomogli drugima, jer svi dijelimo slične zabrinutosti i strahove. Sada trebamo pokazati da brinemo jedni za druge kroz pridržavanje jasnih uputa o prevenciji, koje su u skladu sa sposobnostima svih nas", zaključila je psihologinja Čergić.
Telefonska linija za pružanje psihosocijalne pomoći
S obzirom na to da je nošenje sa stresom u ovakvim kriznim situacijama od velike važnosti, Crveni križ Federacije BiH je otvorio telefonsku liniju za pružanje psihosocijalne podrške.
"Iznimno je važno pružiti podršku osobama koje su trenutno u izolaciji i to kroz pružanje informacije o učinkovitim načinima nošenja sa stresom koji im u toj situaciji mogu pomoći. U ovim trenucima prisutnoga straha važno je osvijestiti različite zablude, ali i uobičajene reakcije ljudi. Svima kojima je potrebna pomoć mogu nas kontaktirati svaki dan od 10:00 do 19:00 sati na broj telefona +38762 040 653", naveli su iz Crvenog križa FBiH.
Za cjelodnevnu energiju: Na brz i jednostavan način pripremite visokoproteinski doručak
