Razija i Nihad krv darovali više od 100 puta: Humana navika bez koje ne mogu živjeti
Nihad Mešić iz Srebrenika krv je prvi put dao kao 18-godšnjak, a redovno je to učinio već 104 puta. U razgovoru za Klix.ba kaže da će to činiti sve dok je zdrav i živ, jer je neopisiv osjećaj spoznaje da njegova jedna doza krvi spašava tri života, posebno djece na koju je izrazito slab.
"Za sada nemam nikakvih zdravstvenih problema, a kada dođe vrijeme za novo darivanje krvi ja moram ići i u tome me ništa ne može spriječiti. Jednostavno, tako sam navikao i ovo je sada postala navika bez koje ne mogu živjeti. Smatram da se mlađi trebaju ugledati na nas i što više darovati krv", kaže nam Mešić.
Samo jedan put manje u odnosu na Mešića krv je darovala Razija Lapandić iz Kladnja, a kroz smijeh nam kaže da se trenutno bolesno osjeća jer je objektivno bila spriječena darovati krv prije nekoliko dana.
"Darovanje krvi predstavlja zdravlje i humanost za sve nas, a ja se dragom Bogu zahvaljujem na zdravlju i mogućnosti da spašavam živote. Koga god susretnem podstičem na to da krene mojim koracima. Imam 61 godinu i svaki put kada izađem iz Zavoda za transfuziologiju osjećam se sretno i veselo. Krv bih mogla darovati do 65. godine života, ali ja se nadam da će mi dopustiti da premašim i tu granicu", ističe Lapandić.
Kada ode u Zavod za transfuzoologiju u Tuzli posebno je raduju prizori mladih osoba koje čekaju u redu za darivanje krvi.
"Drago mi je da se i naši mladi podstiču na ovu humanu misiju. Izostanu s časova u srednjoj školi kako bi spasili nečiji život. Nadam se da će se još veći broj ugledati na nas starije", nastavlja Lapandić, koja planira potpisati i donorsku karticu, jer i na takav način želi pomoći teško oboljelim pacijentima.
Kasim Kahrimanović u Zavod za transfuziologiju u Tuzli prvi put je otišao prije dvije decenije kako bi provjerio kojoj krvnoj grupi pripada. Iz radoznalosti tada je prvi put darovao krv, a humana želja da spašava tuđe živote na takav način vodi ga i danas.
Dosad je darovao više od 50 doza krvi, a priča nam da se psihički i fizički mnogo bolje osjeća nakon svakog darivanja.
"Mladi ljudi se vjerovatno boje igle i krvi, međutim ja im savjetujem da se oslobode tog straha, jer je davanje krvi bezbolno, ne traje previše dugo i nakon što to učine sigurno će se bolje osjećati u svakom smislu", kaže nam ovaj Tuzlak koji je skupa sa našim prethodnim sagovornicima od Crvenog križa Federacije BiH dobio plakete za kontinuirano darivanje krvi.
Da bi se zadovoljile potrebe liječenja pacijenata, u toku jedne godine potrebno je 30 dobrovoljnih davalaca na svakih hiljadu stanovnika. Misija Crvenog križa Federacije BiH i zavoda za transfuziologiju je obezbjeđenje zaliha krvi za bolesne i povrijeđene građane širom naše zemlje.
Prema podacima s kojima raspolaže Crveni križ Federacije BiH, u ovom bh. entitetu registrovano je više od 21.000 dobrovoljnih davalaca krvi, a samo u prošloj godini prikupljeno je više od 22.000 doza. Međutim, iz federalnog Crvenog križa ističu da su potrebe za zalihama daleko veće.
Generalni sekretar Crvenog križa Federacije BiH Namik Hodžić kaže da trenutno problem predstavlja nepostojanje jedinstvenog sistema evidencije i što se mnoga krv prikupi mimo akcija darivanja, odnosno izvan propisanog zakona koji nalaže ciljano i propisano davanje krvi.
"Naša misija je da animiramo građane koji žele dati krv, posebno one nove koji trebaju krv jednom dati. Redovnim davaocima se zahvaljujemo i stimulišemo ih, ali nama nije cilj da stvaramo višestruke davaoce, već što više pojedinačnih te da uvedemo sistem kroz koji bismo imali godišnji plan akcija darivanja krvi koji ne postoji ni devet godina nakon usvajanja Zakona o krvi", nastavlja Hodžić.
Krv je lijek koji građanima treba u svakodnevnom životu, a Hodžić navodi da nam darivanje pokazuje i to da smo zdravi.
"Na prvom pregledu stječe se opći utisak o krvnoj slici jedne osobe koja je indikator za dalje korake. Praksa pokazuje da redovno darivanje čini čovjeka zdravijim te da to nije nešto što uzrokuje neku vrstu bolesti", naglasio je Hodžić.
Prema broju davaoca krvi prednjači Tuzlanski kanton, a iz tamošnjeg Crvenog križa ističu da postoji potreba za kontinuiranim razvojem programa redovnog darivanja krvi te animiranja građana kako bi se broj dobrovoljnih davalaca u kontinuitetu povećavao.
"Mi imamo zakonska ovlaštenja za provođenje akcija darivanja krvi i animiranja građana, pa shodno tome nastojimo maksimalno obezbijediti nove i pružiti podršku stalnim davaocima. Svih 13 organizacija Crvenog križa u Tuzlanskom kantonu, pored svega spomenutog, posebnu pažnju pruža redovnim davaocima kroz organizaciju raznih druženja, dodjelu priznanja, obezbjeđenja benefita slično, jer svi oni koji su krv dali deset ili više puta u Tuzlanskom kantonu, između ostalog imaju obezbjeđenu besplatnu markicu premije zdravstvenog osiguranja", kazala nam je Merima Sarajlić, sekretarka Crvenog križa TK.
Svake tri minute u svijetu je za liječenje pacijenta potrebna jedna doza krvne komponente. Krv je potrebna prilikom operacija na srcu, ginekoloških abdominalnih operacija, za korekciju i liječenje anemije/trombocitopenije, prilikom povreda i slično, a može je darovati svaka zdrava, punoljetna osoba do 65 godina starosti, ukoliko se dobro osjeća, bez akutnih i hroničnih bolesti i kod koje se ljekarskim pregledom utvrdi da ispunjava kriterije za darivanje krvi.
Muškarci krv mogu darivati svaka tri mjeseca, a žene svaka četiri, ukoliko se ljekarskim pregledom utvrdi da darivanje krvi neće ugroziti davaoca, niti onoga kome se krv kao lijek primjeni. Organizam unutar 24 sata nadoknadi tekući dio krvi (plazmu i njene sastojke), eritrociti se nadoknade unutar četiri do šest sedmica, a gubitak željeza u roku od jednog do dva mjeseca povećanom apsorpcijom iz hrane.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
