Robotski hirurg Vahudin Žugor: Cilj mora biti da klasična hirurgija nestane, pokušao sam tehnologiju dovesti u BiH

Na samom početku razgovora otkrio je kako je njegova priča u robotskoj medicini počela 2009. godine u gradu Gronau.

"To je bila druga klinika u Njemačkoj koja se bavila robotikom. Znači mi smo bili pioniri te robotske tehnologije. Sami počeci su bili jako teški jer ta tehnologija nije bila prihvaćena. Operacije su trajale po 10 sati i niko nije mogao očekivati u kom će to smjeru ići. Međutim, mi smo tu tehnologiju razvili kroz upornost i rad, tako da smo postali vodeća klinika u Evropi. Tom tehnikom sam uspio ovladati, ako gledamo 2009. i danas 2025., uradio sam preko 5.000 operacija i to je naravno jedna impozantna suma koja garantuje jednu određenu ekspertizu, tako da su te operacije za mene sad rutinske operacije", ispričao je.

U nastavku razgovora pojasnio je kako zapravo jedna operacija asistirana robotskom tehnologijom zapravo izgleda:

"Većina laika misli da je robot odlučujući faktor, ali ne, odlučujući faktor je čovjek. Pogotovo taj hirurg koji koristi konzolu i pokreće instrumente u trbuhu. Taj čovjek koji radi mora imati određeno povjerenje u taj robotski sistem, mora ga dobro poznavati, ali mora imati i odlično znanje anatomije. To je pogotovo bitno kod operacije u maloj karlici gdje se nalaze vrlo bitne strukture poput različitih živaca ili krvnih žila koje su recimo kod mladih muškaraca vrlo bitne za održavanje seksualne funkcije. Robotika je tehnologija koja omogućuje stabilnost ruke, imate puno bolju ergonomiju nego kod laparoskopskih operacija i imate deset puta veću trodimenzionalnu sliku nego golim okom", kazao je Žugor.

Navodi kako su tu četiri ruke robota i kamera: "Ja se nalazim na jednoj konzoli udaljenoj dva-tri metra od pacijenta i robota kojem su ruke ubačene u tijelo, ja s konzole pokrećem te instrumente u tijelu, to su makaze, određeni držači i tako dalje".

Među prednosti ove vrste operacija navodi: "Minimalno invazivna hirurgija, nema traume kao kod rezanja nožem. Oporavak je brži, idu puno brže kući, nema odlazaka na intenzivne odjele. Sve ide dalje u smjeru daljeg razvoja robotike u smislu minijaturnih instrumenata koji se neće moći vidjeti golim okom. Očekujemo da će ljudi u narednim godinama gdje su ostajali po 15 dana kod klasičnih operacija, sad ići u istom danu kući".

Može li robot pogriješiti?

Na pitanje može li robot pogriješiti ističe da sam robot ne može pogriješiti, jer je odlučujući faktor čovjek: "On samo prati vaše komande".

"Robotika je veoma skupa, to je najveća mana. Jedan robot košta između dva i 2,5 miliona eura. Svi ti instrumenti koji se koriste prilikom operacije imaju određenu cijenu - između 1.500 i 2.000 eura. To je jedan ogroman problem, posebno u zemljama zapadnog Balkana i da je to vrlo teško dovesti u poziciju da imate i jedan finansijski uspjeh. Ne tako mali broj klinika u Njemačkoj je vratio robote iz finansijskih razloga ili zato što nisu imali obučene ljekare. Što znači prije svega toga mora se napraviti jedan finansijski koncept", kazao je dalje.

Dok pacijentima u Njemačkoj zdravstveno osiguranje refundira novac koji plaćaju za operacije, za one koji dolaze s Balkana procedura je drugačija.

"Pacijenti koji dolaze s Balkana moraju platiti određenu cifru klinici prije nego dođu u samu bolnicu. Nije nikakva tajna koliko koštaju operacije - 20.000 eura operacija prostate kod kancera, a od 15.000 do 20.000 su operacije tumora bubrega. Kad se sve to završi, onda se i obračuna i ljudi dobiju jedan dio novca nazad ili moraju doplatiti u ovisnosti koliko su ležali", kazao je.

Govorio je i o procentu uspješnosti ovih operacija, ali i mogućnosti da ljude zamijene roboti. Otkrio je i da uz pomoć umjetne inteligencije razvijaju algoritme koji će znati prepoznati maligne tumore.

"Kada govorimo samo o vremenu provedenom na konzoli, operacija prostate traje maksimalno sat vremena, a operacija na bubrezima u ovisnosti od tumora između sat i sat i po vremena. Ranije je za operaciju prostate trebalo 10 sati", navodi Žugor te poručuje: "Cilj mora biti da klasična hirurgija nestane i da vladaju roboti".

Prisjetio se i svojih početaka u Njemačkoj kazavši da je to bilo prilično teško vrijeme.

"Vi morate shvatiti da sam ja čovjek migrantskog porijekla. Veliki problem naših ljudi je da dođu dodir, a kamoli da uče tu tehnologiju još da je dovedu na ove razine", kazao je.

Komentarisao je i hoćemo li doživjeti i vidjeti robotiku u BiH: "BiH je mala država, relativno siromašna država. Ne pripada EU. Već pitanje papirologije je jedan veliki problem, pitanje servisa. Američka firma Intuitive nije bila voljna, kad sam ja pokušao da stupim u pregovore za dolazak robotike u Sarajevu, da prodaju robote u BiH zbog nekih drugih negativnosti koje su ovdje poznate. Postoji mogućnost da će neke druge firme lakše dovesti robotiku ovdje".

Za kraj je naglasio da bez obzira na to - glavno da imate vrhunske stručnjake da bi ta tehnologija mogla zaživjeti na jednom visokom nivou.

Cijeli intervju i gostovanje Vahudina Žuugora u Klix Studiju možete pogledati na našem YouTube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.

Također, nas možete slušati i na Spotifyju, Apple Podcastu, Amazon Musicu i drugim platformama.