Ono što je još zanimljivije jeste činjenica da su prije i poslije skeniranja vidljive promjene u aktivnosti mozga koje su povezane sa značajnim i ranim smanjenjem depresije.
U studiji su objavljeni rezultati istraživanja koje je obuhvatilo 20 depresivnih ljudi otpornih na terapije koji su dobili dvije doze psilocibina od po 10 mg i 25 mg odvojeno nedjeljno. Njih 19 je obavilo snimnanje mozga prije liječenja i kao i ono nakon druge veće doze, te su ta skeniranja istraživači koristili kako bi uporedili krvarenja, ali i strujanja u regijama mozga.
Na osnovu MRI snimaka uočen je smanjen protok krvi u temporalnom korteksu, dio mozga zadužen za prepoznavanje informacija i muzičkih tonova, ali onom što je najbitnije jeste da je došlo do smanjenog protoka krvi u amigdali, koja pripada emocionalnom dijelu mozga i ponaša se kao "neuralni alarm" te preuzima kontrolu nad ponašanjem i ljudskim emocijama. Dakle, taj mali bademasti oblik amigdale pomaže pri procesuiranju emocionalnih odgovora, straha i stresa. Istraživači su pronašli veliku povezanost između smanjenja protoka krvi i simptoma depresije.
Robin Carhart-Harris, glavni istraživač na studiji rekao je kako se većina ljudi nakon ove terapije osjećala kao da im je "resetovan" mozak.
"Psilocibin zaista može depresivnim ljudima ponovo pokrenuti mozak, naravno privremeno, što im pomaže da se oslobode depresivnih stanja i zasita ovi skenovi pokazuju jedan vid resetovanja. Slični efekti se postižu i elektroinvulzivnom terapijom", dodao je Carhart-Harris. Elektrokonvulzivna terapija (EKT) je način liječenja malog broja ozbiljnih psihijatrijskih poremećaja. Tretman se provodi tako što se kroz tijelo propušta struja sa ciljem da se izazove epileptični napad. Danas se EKT koristi najčešće u slučajevima teških depresija kod kojih ni jedan drugi način liječenja nije dao adekvatne rezultate.
Psilocibinske gljive, poznate kao "čarobne", rastu diljem svijeta i koriste se od pamtivijeka za vjerske obrede, ali i u narkotičke svrhe.
Britanski naučnici proučavaju potencijale psilocibina u slučajevima teške depresije kod ljudi koji ne reaguju na ostale oblike liječenja. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da 350 miliona ljudi širom svijeta pati od depresije.
Mnogi dobro reaguju na liječenje antidepresivima i kognitivnom terapijom, ali u 20 posto slučajeva nema pozitivne reakcije. Psilocibin djeluje na serotonin, "hormon sreće", ali zato što je riječ o haluciongenu koji može izazvati i neugodne nuspojave, uključujući paranoju, naučnici su se prvo htjeli uvjeriti je li taj alkaloid siguran.
Svim osobama se tokom ispitivanja nadgledao krvni pritisak i broj otkucaja srca, a gotovo su svakodnevno razgovarali s psihijatrom. Ozbiljnije nuspojave nisu zabilježene.
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
