Šta je SPF zaštitni faktor i zašto ga je neophodno koristiti tokom cijele godine

Upravo dolaskom proljeća može se javiti alergijska rekacija kože, ističe dermatologinja: "Reakcija kože na prvo proljetno sunce (PLE) je čest oblik primarne fotoosjetljivosti, koji se uglavnom javlja kod mlađih žena u proljeće i ljeto".

Dermatologinja je naglasila i da sunce može izazvati različite reakcije organizma od alergijskih reakcija, fotostarenja pa do karcinoma kože.

"Dugotrajno i ponavljano izlaganje suncu kumulira oštećenja unutar ćelija i tako se javlja suha, zadebljana i naborana koža na kojoj se nalaze keratoze i proširene krvne žilice", pojašnjava dr. Helppikangas.

Svakodnevna oštećenja vlakana kolagena i elastina uzrokovana izlaganjem suncu dovode do gubitka njihove normalne strukture, orijentacije i funkcionalnosti, a koža postaje gruba, opuštena, gubi elastičnost i tonus te nastaju bore.

Kada je riječ o karcinomu - pored genetske dispozicije koja ima veliku važnost, doktorica ističe da osjetljivost kože na sunce i izlaganje ultraljubičastim (UV) zrakama, osobito pojava opekotina nakon intermitentne UV ekspozicije može umnogome doprinijeti razvoju melanoma.

"Ljudi koji su imali opekotine tokom djetinjstva ili adolescencije imaju dva puta veći rizik od nastanka melanoma poslije u životu", upozorava dermatologinja.

Kao najbolji način prevencije suncem izazvanih kožnih oboljenja doktorica Helppikangas, ali i drugi svjetski dermatolozi preporučuju korištenje krema sa zaštitnim faktorom i to tokom cijele godine.

SPF (eng. sun protection factor) odnosno faktor zaštite od sunca predstavlja mjeru koliko je sunčeve energije (UV zračenja) potrebno za stvaranje opekotina na zaštićenoj koži (prilikom korištenja kreme za sunčanje) u odnosu na količinu sunčeve energije potrebne za stvaranje opekotina na nezaštićenoj koži.

Svi bi, bez obzira na boju kože, trebali koristiti kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom, jer smo svi u opasnosti od štetnih učinaka UV zračenja i možemo imati koristi od zaštite. Međutim, još je važnije onima koji imaju svjetlije nijanse kože, a koji su osjetljiviji na ove efekte, da nose kremu za sunčanje.

Prilikom odabira stepena zaštite možemo birati između niskog, srednjeg, visokog i vrlo visokog SP faktora. Za odrasle se najčešće preporučuje SPF 20, dok je za djecu potreban najmanje SPF 30. Također, stepen zaštite koji će vam biti potreban prilikom izlaganja suncu zavisi i od prirodne nijanse tena i boje kose.

"Preparati sa zaštitnim faktorom se nanose 20-30 minuta prije izlaganja suncu. Nanošenje preparata potrebno je ponavljati svakih 2 sata, nakon svakog kupanja, brisanja peškirom ili kada se jako oznojimo", upozorava dr. Helppikangas.

Kako odrediti odgovarajući SPF?

Prvenstveno se uzima u obzir nijansa i boja kože i kose. Ukoliko imate kombinaciju svijetle kože i svjetlije nijanse kose, prirodna zaštita vaše kože traje oko 10 minuta.

Ako je vaša koža najbliža maslinastoj nijansi, a kosa srednje do tamno smeđa, prirodna zaštita vaše kože traje oko 15 minuta. Ukoliko je vaša koža tamna, a kosa smeđa, prirodna zaštita vaše kože iznosi oko 20 minuta.

Također, moguće je izračunati i koliko vremena možete provesti na suncu, u zavisnosti od nijanse tena i faktora zaštite koji ste odabrali. Pomnoživši SP faktor koji ste odabrali s minutažom prirodne zaštite vašeg organizma, koju smo prethodno pomenuli, možete dobiti vremensku odrednicu koliko dugo ćete biti zaštićeni od sunca.

Tako ukoliko imate svjetliji ten i vaša prirodna zaštita traje 10 minuta, to pomnoženo sa npr. odabranim faktorom SPF 30 daje iznos od 300 minuta, što čini otprilike 5 sati, koliko će vaša zaštita od sunca trajati.

"Osobe koje čitav život na pravilan način koriste zaštitne preparate te izbjegavaju sunce u vrijeme najjače insolacije reduciraju rizik za razvoj karcinoma kože za 78%", naglašava dermatologinja.

Kao sekundarni oblik prevencije kožnih oboljenja izazvanih suncem doktorica ističe redovne dermatološke preglede.