Struka upozorava: Dijagnoza i online savjetovanje nisu put do ozdravljenja
U susjednim državama među kojima su i Hrvatska i Srbija postoje forumi na kojima građani mogu postavljati pitanja o zdravstvenim problemima i simptomima te pravovremeno dobiti odgovor, savjet i nerijetko dijagnozu ljekara. U našoj državi još nije razvijena takva vrsta konsultacija, te zbog toga i poliklinike ne pribjegavaju takvoj metodi komuniciranja.
U poliklinici Sunce Agram u Sarajevu ljekari praktikuju “živu“ komunikaciju sa pacijentima, a u slučaju određenih nedoumica ili dodatnih informacija mogu poslati mail. Direktor ove poliklinike, dr. Taib Delić prokomentarisao je forume putem kojih se dobijaju savjeti i dijagnoze ljekara te naveo kako nema ništa protiv toga sve dok je upravo ta komunikacija svedena samo na savjete, a nikako uspostavljanje dijagnoza i terapija.
"Dakle, to bi trebao biti jedan vid savjetovališta, te treba voditi računa o dvije stvari. Velika je razlika između savjeta i liječenja koje putem interneta nije relevantno. Naša poliklinika ne namjerava u budućnosti razvijati takvu vrstu komunikacije jer na web stranici građani mogu pronaći mail za dodatne informacije i upite, a za neku ozbiljniju dijagnozu i konsultacije naše osoblje im je na raspolaganju. S druge strane, a i nismo imali takvih zahtjeva naših pacijenata", rekao je Delić.
Ništa bez kontakta "oči u oči"
Mirsad Đugum, specijalista interne medicine, naveo je da su za uspostavljanje potpune dijagnoze i propisivanja terapije potrebni cjelokupni anamnestički podaci. Oni uključuju pregled pacijenta, njegovo opisivanje kuda i kako se bol širi jer, kako kaže, svaki dio tijela daje određene znakove i svaka promjena je bolje uočljiva ukoliko se posjeti ljekar.
"Počevši od samoga lica, njegovog oblika, izgleda, bljedila, crvenila, očiju, pokreta itd. Možemo se mi svi koristiti i robotikom i informatikom, ali bez kontakta 'oči u oči' i razgovora o simptomima mislim da kao ljekarri, ali i cjelokupno društvo nismo još na tom nivou da možemo adekvatno pristupiti davanju punog i sigurnog oblika savjeta i liječenja putem interneta", kazao je Đugum.
Posebno je istakao da se prilikom konsultacije sa ljekarom putem interneta mogu samo navesti simptomi, ali da to nije dovoljno za uspostavljanje dijagnoze.
"Može se desiti da pacijent osjeća određene tegobe koje ne zna opisati, te ga ljekar ne može tačno usmjeriti jer ne zna gdje ide propagacija bola, koliko vremenski traje bol, da li prestaje ili ne. Te bitne stvari pacijent možda smatra nebitnim za dijagnozu ili ih uopšte ne iznese i upravo tu se mogu napraviti velike greške. Komunikacija s pacijentom putem interneta je moguća ukoliko se ona odnosi na dalje upute i konsultacije u slučaju kada je ljekar ostvario prvi 'živi kontakt' sa pacijentom, pregledao ga i uspostavio dijagnozu i terapiju", objasnio je Đugum.
Google ne određuje dijagnozu
Pretraživanje simptoma online sve je češća pojava u našoj, ali i državama svijeta, ali i sve veći problem.
Dr. Đugum je apelovao na građane da takvo nešto ne rade jer, kako kaže, jedan simptom je raspoređen u stotinama različitih bolesti, te tako navodi primjer da glavobolja može biti uzrokovana vremenom ili je riječ o migreni i nenaspavanosti, a da na internetu ljudi pročitaju da su to simptomi tumora mozga. Tada, naveo je, dolazi do još većih posljedica, ljudi doživljavaju stres, postaju povučeni, depresivni jer je uvijek problematično reagovanje čovjeka kada se poklope simptomi koje on ima sa nekom smrtonosnom bolešću.
"A također ima slučajeva da nekada čovjek misli da je riječ o bezazlenoj situaciji i da njegovo zdravstveno stanje nije ugroženo te to ignoriše kao i odlazak kod ljekara. A svi su svjesni da se skoro svaka bolest može izliječiti ukoliko se na vrijeme započne liječenje. Pretraživanje o bolesti putem interneta može biti samo dobra smjernica da se dobije dovoljno informacija o nekim oboljenjima prilikom razgovora sa ljekarom, ali ne da sami sebi uspostavljamo dijagnoze i još gore terapiju", naveo je Đugum.
Psiholog Eldin Džanko u izjavi za Klix.ba naglasio je da dijagnozu ne može uspostavljati neko ko za to nije stručan te da su ljudi u našoj državi navikli na jednostavne i lako dostupne stvari i da im je to omogućilo moderno vrijeme i internet. Dodao je da je s obzirom na dostupnost kako kvalitetnih i tačnih informacija, tako i onih štetnih i neprovjerenih na internetu potrebno kritičko razmišljanje građana.
"A to znači da selektivno mogu birati informacije, odnosno da znaju da informacija na nekom blogu ili koju pročitaju na internetu ili Facebooku može biti netačna i da to može svako napisati jer je internet omogućio svakome da informiše javnost. S druge strane, na internetu se mogu pronaći i članci stručnjaka iz raznih oblasti, pa i medicine koji su napravili svoje web stranice i blogove te su oni naučno potkrijepljeni. Takve stranice sadržavaju i kontakt autora tako da ga uvijek možete konsultovati za određeno mišljenje ili savjet", naveo je Džanko.
U BiH nedostaje kritičkog razmišljanja
Psiholog je dodao da je to nekritičko razmišljanje povezano i sa obrazovnim sistemom u kojem se, kako ističe, ljudi ne potiču na razmišljanje, već samo na slaganje.
"Naš je mentalitet takav da ćemo uvijek prije povjerovati u stvari koje su nemoguće, apstraktne te tako će se ljudi, navodim primjer, prije odlučiti za neku tabletu koja košta 2.000 maraka i koja im je ponuđena pod izgovorom da će im izliječiti rak i platit će je i popiti, jer smatraju da je to lakše nego posjetiti ljekara i sačekati njegovu dijagnozu ili se o tome informisati čitanjem stručnih članaka i slično. Dakle opet se vraćamo na biranje tih jednostavnijih rješenja", naveo je Džanko.
Naveo je da je problem u cjelokupnom sistemu i da svaka sfera u društvu ne funkcioniše u potpunosti. Mišljenja je da osim straha od moguće dijagnoze i posjeta ljekarima razlog konsultovanja interneta mogu biti i preduga lista čekanja kod ljekara, njihova nepotpuna posvećenost pacijentu zbog previše obaveza, međutim, istakao je da to ne smije biti opravdanje.
"Također još jedna 'bolest' našeg društva jeste podcjenjivanje određenih profesija i to što svaki čovjek sebe smatra stručnjakom, dobrim psihologom, ljekarom, arhitektom. Ljudi ne daju priliku stručnim ljudima da im pomognu", rekao je Džanko.
Džanko je naveo i problem odgoja budućih generacija u ovakvom okruženju u kojem su napravljeni mnogi propusti.
"Počevši od konzumacije lako dostupnih informacija, preko neprovjerene hrane koja se u mnogim zemljama certificira i provjerava prilikom uvoza pa sve do igračaka kojima se djeca igraju koje moraju biti BPA free, a BPA je tvar koja se nalazi u plastici koja zagrijavanjem i u blizini čovjeka može izazvati rak, a to se najčešće nalazi u ovim plastičnim igračkama koje su dostupne djeci", naveo je.
Za kraj razgovora istakao je da nekritičko razmišljanje i lakovjernost ostavlja velike posljedice po građane. Kao primjer naveo je i tekstove na internetu o tome da vakcinisanje može izazvati određene probleme te da je ono nepotrebno, te da takve informacije uopšte nisu naučno potkrijepljene.
"Takve informacije, kada se malo ozbiljnije pristupi problemu, plasirala je neformalna grupa ljudi i samo oni znaju razlog. Međutim, već je bilo kasno za provjerom tih informacija jer su ljudi u njih povjerovali čim su se plasirale na internetu te zbog toga sada imamo nisku stopu vakcinacije. Dakle, građani ne vjeruju u stručnjake, misle da im oni plasiraju teoriju zavjere, a zapravo takvim razmišljanjem ugrožavaju svoj i život svoje porodice", zaključio je Džanko.
