Tigrastih komaraca ima i u BiH, postoji li mogućnost širenja Zika virusa?
U Evropi je dosad zabilježeno više stotina slučajeva Zika virusa kod osoba koje su prethodno boravile u područjima zahvaćenim epidemijom. S obzirom na to da je tigrasti komarac (Aedes albopictus) prisutan u brojnim dijelovima Evrope, prvenstveno oko Sredozemlja, postoji mogućnost daljeg širenja virusa od "uvezenih slučajeva" unutar Evrope.
Detaljnije informacije o Zika virusu i kliničkoj slici možete pronaći ovdje.
Bh. stručnjaci pak smatraju kako je ta mogućnost izuzetno mala te kako razloga za strah nema. Promjenjivo vrijeme ovog proljeća u cijeloj Evropi umanjuje aktivnost komaraca, a samim tim i smanjuje eventualni rizik od bolesti, navode iz epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
U slučaju širenja zaraze navode kako će redovno pratiti izvještaje i smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) te postupiti prema Zakonu o zaštiti stanovnika od zaraznih bolesti, provođenjem preventivne dezinsekcije, kao i informiranjem stanovništva o bolesti i mjerama zaštite.
"Što se tiče globalne procjene rizika, Zika virus se nastavlja širiti, naročito u područjima gdje je vektor prisutan, te zemlje moraju biti oprezne i provoditi mjere zaštite kao i slijediti preporuke Svjetske zdravstvene organizacije", navode iz epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
U BiH trenutno nema zaraženih tigrastih komaraca
U Federaciji BiH, prema istraživanjima koje je provodio Veterinarski fakultet u Sarajevu, u okviru projekta koji su finansirale organizacije EFSA (European Food Safety Authority) i ECDC (European Centre for Disease Prevention and Control), ova vrsta komarca je registrirana u većem dijelu Hercegovine, međutim, komarci nisu bili zaraženi Zika virusom.
Dosad nije registriran nijedan slučaj infekcije Zika virusom u Federaciji BiH.
"Rezidentna populacija domaćeg tigrastog komaraca je utvrđena na jugu države i tu je ova vrsta udomaćena. To je područje od prelaza u Trebinju sa Dubrovniku sve do Livna. Najsjevernija tačka je bio Mostar. Osim u Mostaru, utvrđeno je prisustvo tigrastog komarca i u Republici Srpskoj, u području Laktaša, oko Dervente i na lokaciji Bosanskog Novog. Nismo utvrdili postojanje Zika virusa u uzorcima tigrastih komaraca koje smo mi prikupili", pojašnjava za Klix.ba prof. dr. Teufik Goletić s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu koji je radio na ovom projektu koji je za cilj imao istraživanje populacije komaraca u BiH, uključujući i tigraste komarce.
Ono što je potrebno naglasiti jeste da ne prenose svi tigrasti komarci Zika virus, već samo oni koji su zaraženi.
"Samo ako se komarac (a to su uglavnom ženke) prethodno hranio na osobi koja je inficirana i kod koje je broj virusa u krvi dovoljno visok, može prenijeti virus na drugu osobu. Temeljom činjenice da mi još uvijek nemamo, koliko je meni poznato, zvanično utvrđen slučaj Zika virusa u BiH, u ovom je trenutku relativno mala mogućnost da se infekcija širi na taj način", kaže za Klix.ba prof. dr. Goletić.
Veću zdravstvenu opasnost od komaraca predstavljaju zaraženi krpelji
Prof. dr. Jasmin Omeragić, profesor parazitologije i šef Zavoda za epizootiologiju i Laboratorije za parazitologiju na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, za Klix.ba navodi kako Svjetska zdravstvena organizacija predviđa kako bi moglo doći do širenja Zika virusa nakon Evropskog prvenstva u Francuskoj i Olimpijskih igara u Rio de Janeiru, no ističe kako kod nas nema prijetnje od širenja Zika virusa, budući da su u ovom kontekstu rizične države kao što su Portugal ili Francuska, zemlje koje imaju tzv. prekomorske prostore i otoke.
Veću opasnost od Zika virusa i zaraženih tigrastih komaraca, smatra on, predstavljaju zaraženi krpelji i bolesti koje oni prenose.
"Veću opasnost u BiH predstavlja borelioza, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, nego Zika virus. Mi imamo tigraste komarce, no oni nisu zastupljeni u velikoj mjeri. Da biste imali bolest, morate imati čovjeka koji nosi Zika virus. Tu osobu mora ubosti komarac da bi je onda prenio na drugu osobu. Opasnost od Zika virusa nije toliko izražena kod nas, veća je opasnost od nekih bolesti koje su već tu, borelioza ili krpeljski meningoencefalitis koje prenose krpelji", kaže prof. Omeragić koji je doktorirao o temi krpelja i radio sezonsku dinamiku na 26 lokaliteta u BiH.
On dodaje kako simptomi lajmske bolesti vrlo često prođu nezabilježeni.
"U prinicipu, ovakvih slučajeva ima više nego što mislimo", ističe prof. dr. Omeragić i dodaje kako 80 posto krpelja u BiH čini upravo vrsta koja može prenijeti bakteriju boreliju koja uzrokuje lajmsku bolest. U pitanju je tzv. šumski ili jelenski krpelj kojeg ima na području čitave BiH.
Prof. dr. Omeragić pojašnjava kako krpelji ne prenose samo boreliju, već i virus koji uzrokuje krpeljski meningoencefalitis.
"Hrvatska, BiH i Crna Gora su, kad su u pitanju podaci Svjetske zdravstvene organizacije, žarišna područja. U posljednjih desetak godina došlo je do velikih promjena, neke vrste krpelja koje nikad nismo imali sada imamo, a krpelji su se raširili od juga prema sjeveru", navodi ovaj profesor.
