Zaštita zdravlja
18

U zemljama širom svijeta pokrenuta kampanja protiv upotrebe plastike u školskim restoranima

Klix.ba
Foto: Pixabay
Foto: Pixabay
Najveća količina plastike nalazi se u oceanima na Maldivima, zemlji koju čini 99 posto vode i jedan posto kopna. Na ovom rajskom mjestu bogatom koraljnim otocima 37 posto stanovništva učestvuje u jačanju turizma, međutim, zabrinjava ončišćenost vode i samim tim kvalitet tune koju stanovništvo konzumira tri puta dnevno.

Veliki problem godinama je predstavljalo zagađenje okeana te su tako plastične kese prekrile koraljne grebene i ugrožavale životinjski svijet.

U 2018. godini stanovništvo i vlasti Maldiva odlučili su promijeniti dosadašnje stanje i svima, a pogotovo najmlađoj populaciji, omogućiti zdraviji život i sigurno plivanje okeanom.

Tako je pokrenut vladin projekt "Faru Koe" što znači "Djeca koraljnog grebena", čiji je cilj osigurati da 81.000 učenika uživa u čistim okeanima i koraljnim grebenima koji ih krase. Također, ovim će se nastojati u školama prekinuti praksa pakovanja hrane u jednokratne plastične posude te su tako sproveli istraživanja u nekoliko zemalja svijeta kako bi se upoznali o njihovim praksama, a sve u sklopu kampanje #zeroplasticlunch (ručak bez plastike) koja je promovisana u 212 škola na Maldivima na Svjetski dan okeana.

U srednjim školama u SAD-u primijećeno je da se djeca hrane uglavnom zdravo, što je iznenađujuće s obzirom na to da je riječ o državi s velikim brojem pretilih osoba.

Salate se još poslužuju u plastičnim posudama, a doručak i ručak u jednokratnim biorazgradivim. U kafeteriji se koristi plastični pribor za jelo.

"Sada mnogo manje koristimo plastiku nego prije i postali smo svjesniji njihove štetnosti. Također, u učionicama imamo reciklažni aparat i nastavnici nas potiču da recikliramo naše plastične flaše", kazala je učenica Julia Jessey.

U 2014. godini Sjdinjene Američke Države su proizvele 33,25 miliona tona plastike od kojih je samo devet posto reciklirano, a 75 posto njih je završilo na odlagalištima, podaci su Agencije za zaštitu okoliša.

U japanskim školama ručak se poslužuje u višekratnim porcelanskim posudama, s priborom od nehrđajućeg čelika. Jedini otpad koji ostane je karton od mlijeka i omoti koji se kasnije recikliraju.

"Pokušavam ne odbacivati plastične igračke, a veoma dobro znam da plastika utječe na životinje u okeanu. Čuo sam da se u drugim zemljama taj materijal baca u njih, nakon čega ih jedu morske životinje i smatram da to nije nimalo dobro", naveo je učenik Hironori Motoki.

S druge strane, u Francuskoj se jede mnogo ukusna hrana, ali ima "plastičan" okus jer je servirana u takvim zdjelama, a u školama nema aparata za recikliranje.

Ranije ove godine Francuska je izjavila kako planira 100 posto reciklirati plastiku do 2025. godine, međutim, mnogi smatraju da je to ambiciozno. Od 28 zemalja Evropske unije, Francuska se nalazi na 25. mjestu kada je riječ o recikliranju plastike.