Analizirani su nacionalni registri za osobe starosne dobi od 40 do 80 godina i upoređivani sa registarima vlasništva pasa. Istraživanjem je ustanovljeno da postoji manji rizik od kardiovaskularnih bolesti kod vlasnika pasa, naročito lovačkih.
Istraživači su napomenuli da posjedovanje psa može zaštititi ljude od kardiovaskularnih oboljenja, povećavajući njihovu društvenu aktivnost i blagostanje, ali i promjenom bakterijskog mikrobioma vlasnika.
Mikrobiom je kolekcija mikroskopskih vrsta koje žive u crijevima. Smatra se da psi mogu utjecati na mikrobiome svog vlasnika, jer mijenjaju prljavštinu u kućnom okruženju, izlažući ljude bakterijama na koje, možda, ne bi naišli na drukčiji način.
Istraživači su napomenuli da psi imaju posebno zaštitne efekte za ljude koji žive sami.
"Rezultati su pokazali da vlasnici, koji žive sami s psom, imaju smanjenje rizika od smrti za 33 posto i smanjenje rizika od srčanog udara za 11 posto", rekla je profesorica sa Uppsala univerziteta Mwenya Mubanga, koja je učestvovala u istraživanju.
Ranija istraživanja su pokazivala da su ljudi koji sami žive u većem riziku od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti.
Dr. Mubanga je rekla da bi pas mogao postati važan član porodice u pojedinim domaćinstvima.
Tokom istraživanja tim je pregledao podatke od 2001. do 2012. godine, budući da se svaka posjeta u švedskim bolnicama bilježi u nacionalnim bazama podataka, dok je registracija vlasništva pasa obavezna od 2001. godine.
Posjedovanje psa uzgajanih za lov, kao što su terijeri, retriveri i mirisni psi, povezani su sa najnižim rizikom kardiovaskularnog poremećaja.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
