Znate li šta je nocebo efekat? Složena interakcija između uma i tijela
Dok placebo efekat koristi moć pozitivnih očekivanja za poboljšanje zdravlja, nocebo efekat radi suprotno: negativna očekivanja, strahovi i uvjerenja mogu pokrenuti ili pogoršati simptome, čak i kada nema stvarnog uzroka.
Placebo i nocebo efekti su suprotni, ali povezani fenomeni. Placebo efekat se javlja kada osoba doživi istinsko poboljšanje u svom zdravlju samo zato što vjeruje da je tretman koristan, iako tretman zapravo nije aktivan.
To znači da sama uvjerenja i očekivanja mogu imati pravi fizički učinak, čak i ako tretman ne sadrži stvarne ljekovite sastojke. Placebo efekat je prepoznat u medicini u 18. vijeku, kada su ljekari primijetili da pacijenti prijavljuju poboljšanja svog stanja iako su primali lijekove koji nemaju pravu isceliteljsku moć.
Često su to bili neaktivni lijekovi, kao što su šećerne tablete, voda ili fizikalni tretmani bez stvarne terapeutske vrijednosti. Jedan od najpoznatijih historijskih trenutaka povezanih s placebo efektom desio se tokom Prvog svjetskog rata. Tokom rata, doktori su primijetili da su pacijenti koji su primali neefikasne lijekove ili tretmane (kako bi spriječili doktore da ostanu bez pravih lijekova) prijavili stvarno smanjenje simptoma kao što su bol ili stres.
Nocebo, s druge strane, koristi moć negativnih očekivanja. Oba efekta pokazuju snažnu vezu između uma i tijela i kako naša uvjerenja mogu utjecati na fizičko zdravlje. U medicinskom kontekstu, nocebo efekat se odnosi na situaciju u kojoj osoba doživljava negativne nuspojave ili pogoršanje simptoma zbog pukog očekivanja da će se to dogoditi.
Ovo očekivanje može biti rezultat informacija o mogućim nuspojavama lijeka, prethodnih negativnih iskustava s liječenjem, ili čak općih uvjerenja o štetnosti terapija, liječenja općenito ili medicinskih procedura. Važno je naglasiti da su simptomi uzrokovani nocebo efektom stvarni i fizički se osjećaju, iako nisu posljedica farmakološkog djelovanja lijeka ili samog postupka.
Iako tačni mehanizmi nocebo efekta nisu u potpunosti shvaćeni, istraživanja sugeriraju kombinaciju psiholoških i neurobioloških faktora.
Strah od nuspojava ili negativnih ishoda liječenja može značajno povećati percepciju boli i drugih simptoma. Ljudi koji su skloni anksioznosti i somatizaciji (pretvaranju psihičkih problema u fizičke simptome) podložniji su nocebo efektu.
Ako osoba očekuje da će osjetiti bol, mučninu ili neku drugu nuspojavu, veća je vjerovatnoća da će to doživjeti. Ova očekivanja mogu biti oblikovana informacijama iz medija, razgovorima s drugim pacijentima ili čak neverbalnom komunikacijom ljekara.
Ako je osoba imala negativno iskustvo s lijekom ili procedurom u prošlosti (npr. mučnina nakon upotrebe lijeka), sam pogled na bolnicu ili miris lijeka može izazvati slične simptome, čak i ako je riječ o bezopasnoj tvari.
Nocebo efekat može uticati na oslobađanje neurotransmitera kao što je holecistokinin (CCK), koji je povezan sa anksioznošću i povećanom percepcijom bola. Istraživanja su pokazala da blokiranje CCK može smanjiti nocebo hiperalgeziju (pojačani bol).
Dok placebo efekat aktivira oslobađanje endogenih opioida (prirodnih analgetika u tijelu), nocebo efekat može imati suprotan efekat, smanjujući njihovu aktivnost i povećavajući osjetljivost na bol. Slično, nocebo može smanjiti aktivnost dopamina, neurotransmitera povezanog s osjećajem zadovoljstva i motivacije.
