Džamija Aladža izronila je iz pepela, na svečanom otvorenju se očekuje hiljade posjetilaca
"Očekujemo veliki broj gostiju, potvrđen je dolazak g. Ersoya (op.a Mehmet Nuri, ministar kulture i turizma Republike Turske) sa velikom delegacijom te zemlje", kaže Remzija ef. Pitić, goraždanski muftija.
Na dan otvaranja bit će angažirane brojne redarske službe. Autobusi sa posjetiocima neće ulaziti u sam grad već će putnike ostavljati kod mosta u blizini fočanskog KPD-a. Također muftijstvo na sebe nije preuzelo obavezu organiziranja autobusa. Za mala vozila obezbijeđen je parking na pet lokacija u gradu, za one koje dolaze iz pravca Goražda na lokaciji ispred KPD-oma, a iz pravca Sarajeva u Gornjem polje, i dalje prema Brodu. Tokom ceremonije unutar kruga u haremu Aladže moći će pristupiti isključivo osobe sa pozivnicima dok će ostali gosti koristiti Aladžin park.
Ključ Aladže majci šehida
Sama ceremonija otvaranja planirana je oko 11 sati, u kulturnom dijelu programa učestvovat će najbolji izvođači duhovnih pjesama, poput Zejda Šote, Latifa Moćevića, Armina Muzaferije, Eldina Huseinbegovića, Mustafe Isakovića, Šerifa Delića i drugih. Glumac narator Aldin Omerović vodit će posjetioce kroz povijest Aladže od njene prve izgradnje do danas.
Za sada je poznato da će se na ceremoniji obratiti Radislav Mašić, načelnik općine Foča (RS), predstavnik Medžlisa IZ Foča, muftija goraždanski, predstavnici vakufskih direkcija BiH i Republike Turske, Senaid Zaimović i Adnan Erdem, neko od članova Predsjedništva BiH, Mehmet Nuri Ersoy, ministar kulture i turizma Republike Turske i reis ul-ulema IZ u BIH Husein efendija Kavazović.
"Željeli smo da Aladžu otvori majka nekog šehida, nekog od momaka koji su svoj život dali braneći Aladžu, u tadašnjem Aladžanskom odredu. Porodica Hadžialić na puno načina zaslužuje da ključ Aladže bude baš u njenoj ruci, međutim oni se još dvoume što zbog starosti, bolesti i svoje vlastite boli za sinom jedincem koji je bio policajac, šehid Aladžanskog odreda i jedan od prvih šehida Foče, ali probat ćemo", kaže muftija Pitić.
Manji radovi
Iako je Aladža u potpunosti spremna za otvaranje, svi radovi još uvijek nisu okončani.
"Na dijelovima stalaktita unutar džamije postoji procenat vlage koji nije podnošljiv.Također, ostaje i dio vanjskog uređenja, postavljanje nišana Hasana Nazira i uređenje još nekoliko mezara na samom ulazu u dvorište Aladže džamije pored turbeta njegovog sina Ibrahima. Oni će biti okončani u prvoj sedmici ramazana", naglasio je Remzija efendija Pitić.
Aladža ove godine obilježava 470 godina od izgradnje te su ovim povodom planirani brojni sadržaji. Tokom ramazana svake večeri će biti organiziran iftar, 29 različitih džemata, grupa i gostiju boravit će na iftarima u fočanskoj ljepotici, a svi oni imat će mogućnost da sebi osiguraju iftar, da obave zikr i teravih namaz. Centralna manifestacija povodom 27.noći ramazana bit će organizirana upravo u Aladži, kao i centralna bajramska svečanost za područje goraždanskog muftijstva.
Aladža vraća povjerenje među ljudima u Foči, a muftija naglašava i saradnju stanovnika Foče i aktuelnih vlasti naglašavajući da se tokom njene gradnje nije desio niti najmanji problem ili incident.
"Zvanične strukture vlasti, ali i građani Foče su bili zainteresirani da se Aladža izgradi i vrati gdje je bila stoljećima, što nećemo zaboraviti nikada, kao ni ono prije toga", ističe Pitić.
Tokom agresije na BIH u ovom gradu nije porušena samo Aladža već svih 11 fočanskih džamija, a trenutno se pred SUD-om BIH vodi proces protv vojnika nekadašnje vojske Republike Srpske Gorana Mojovića zbog rušenja Aladža džamije.
"Međutim ono što nas zanima je da se taj proces vodi na pravi način i da učinimo sve kako bi rušenje vjerskih objekata bilo presuđeno kao ratni zločin. Bilo bi dobro i korisno za sve nas u BiH i za sva buduće generacije da se rušenje vjerskih objekata u ratnim okolnostima tretira kao ratni zločin za koji se mora odgovarati. U tom smislu bi ovaj proces pred Sudom BIH imao smisla i bio bi dugoročno koristan. Nadam se da će pravosudne institucije smoći hrabrosti i snage da stvari nazovu pravim imenom", zaključuje Remzija ef. Pitić, goraždanski muftija.
Bosanci i Hercegovci ovaj događaj moći će pratiti i zahvaljući specijalnom programu BHRT-a koji će direktno prenositi i samu ceremoniju otvaranja.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
