Dževad Karahasan: Sarajevo se mora vratiti sopstvenoj veličini
Novinar RP-a se na početku intervjua pita, s obzirom da Karahasan nekadašnje Sarajevo opisuje kao grad velike tolerancije, kako je to tada bilo moguće. Odgovarajući, Karahasan prvo spominje sredstva koja su potrebna da se uništi jedno društvo.
Tri sredstva za uništenje društva
"Odavno su poznata sredstva, koja treba upotrijebiti ako se želi uništiti jedno društvo. Prvo, bezbroj puta upotrijebljeno sredstvo je strah. Uplašeni ljudi ne grade društvo, oni su masa ili svjetina, ali ne društvo. Onaj ko želi da uništi jedno društvo, trebalo bi da u jednoj grupi raširi ubjeđenje da ga druga grupa želi uništiti", kazao je Karahasan i istakao da onda više ne vladaju zakoni ni logika, već "od tog trenutka vlada strah".
Za drugo sredstvo kaže da je neka vrsta "osjećaja nadmoći".
"Mi smo ljudi spremni da mirno i strpljivo podnosimo siromaštvo i samovolju, nesigurnost i sve moguće, sve dok imamo grupu ljudi koju možemo prezirati i zlostavljati bez kajanja i osjećaja odgovornosti. Ubijedite svoje 'podanike', da su samo zbog puke pripadnosti vašoj grupi bolji od pripadnika druge grupe i imat ćete sljedbenike, koji su spremni da izdrže nevjerovatno mnogo", naglasio je bh. književnik.
"Bajke o sopstvenoj slavnoj i velikoj historiji, koje pobuđuju zavist i bijes drugih, a koju ćemo obnoviti čim pobijedimo zavidnike su veoma efikasne. Zavidnici su uvijek prvi susjedi" - ovo je treće sredstvo o kojem u intervjuu njemačkom listu govori Karahasan.
"Ova tri sredstva se upotrebljavaju da se uništi jedno društvo, i ova sredstva su vrlo temeljito i vrlo sistematično korištena u Sarajevu, odnosno u Bosni i Hercegovini", kazao je.
"Sarajevo je i danas grad tolerancije"
Na novinarsko pitanje kako bi danas opisao Sarajevo, rekao je:
"Dovodite me u iskušenje da posegnem za kratkom definicijom ili kratkom formulom i Sarajevo opišem kao grad koji je još uvijek u potrazi za samim sobom. U posljednjih 30 godina se sve iz korijena promijenilo. Grad je izgubio 100.000 stanovnika, a dobio 250.000 novih. Industrijski grad koji je ostao bez privrede jer su sve velike firme nestale. Grad po prvi put u svojoj historiji živi od turizma; grad je tri i po godine bio 'centar svijeta', mediji su svakodnevno izvještavali iz Sarajeva i o Sarajevu!
Sada se grad mora vratiti svojoj sopstvenoj veličini i svom istinskom značaju. Tako opisati Sarajevo danas bi bilo bedasto pojednostavljivanje, koje pak u sebi nosi zrnce istine. (…) U svakom slučaju, Sarajevo je danas još uvijek jedan zanimljiv grad i grad koji vrijedi posjetiti", rekao je Karahasan i naglasio da to što se Sarajevo toliko promijenilo je dokaz da Sarajevo živi.
U intervjuu Rheinische Postu je potcrtao da je "Sarajevo i danas grad tolerancije u kojem se niko ne čudi prijateljstvu jednog franjevca i jednog hafiza". Bh. književnik smatra da je u Sarajevu naučio jednu formulu:
"Ja sam ja, zato što si ti ti, a ti si ti, zato što sam ja ja."
Sarajevo je "simbol peripetija evropske historije"
Novinar Rheinische Posta kaže da, s obzirom na to da u mnogim zemljama bukte ratovi, često u ime religije, izgleda kao da čovječanstvo iz historije nije ništa naučilo ili je naučilo samo pogrešno.
Karahasan na ovo pitanje/konstataciju odgovara latinskom poslovicom: Vita brevis, ars longa" iliti Umjetnost je duga, a život je kratak.
"Kao odgovor na vaše pitanje, izreka bi glasila: Historija je duga, ali u našim kratkim životima učimo premalo iz ove duge historije. Ili učimo pogrešno, kao što kažete", rekao je.
Karahasan se takođe i pita kako je moguće da ljudi hiljadu puta, stotinu hiljada puta jedne te iste laži prihvataju kao istine.
"Ako je historija učiteljica života, mi smo očigledno loši đaci", dodaje.
Novinar ga je na kraju pitao da li bi Sarajevo kroz vijekove mogao da opiše kao "simbol peripetija evropske historije".
"Mnogo vam hvala za odličnu formulaciju, na to ne mogu ništa da dodam", rekao je Karahasan i dodao kako će to zapamtiti i uvijek iznova ponavljati - da je Sarajevo simbol peripetija evropske historije", prenosi Deutsche Welle (DW).