Eugen Savojski je na današnji dan zapalio Sarajevo i prekinuo razvoj grada
Prije nego se odlučio na takav pohod Eugen Savojski je 6. oktobra iste godine sa 6.500 ratnika krenuo iz Osijeka i prešavši rijeku Savu kod Broda započeo kratkotrajnu invaziju na Bosnu.
U šeher je stigao 22. oktobra i zatražio da se grad preda, te vlastima uputio pismo, kojeg su odnijeli zastavnik i trubač.
Iz priča Historijskog arhiva Sarajevose saznaje da je u pismu kazao kako austrijski vojnici nisu došli "žrtvovati još ljudske krvi", te insistirao da mu iz Sarajeva pošalju izaslanika, jer će u protivnom on nastaviti svoj marš.
"Ova naša opomena učinjena je u dobroj namjeri, ali izjavljujemo, ako se ona ne uvaži i ako ostanete uporni, da će se naša dobrota izvrgnuti u strogost, pa ćemo sve uništiti mačem i vatrom. Nećemo poštedjeti ni dijete u majčinoj utrobi, jer je pripravljena i teška artiljerija", stoji u pismu Eugena Savojskog.
S obzirom na to da izaslanik iz Sarajeva nikada nije stigao, Eugen je s vojskom krenuo na Sarajevo i na ispunjenje svojih prijetnji.
O samom tom napadu se veoma malo zna, a najviše detalja je opisano u ratnom dnevniku Eugenas Savojskog.
"Eugen je, kako piše u dnevniku, 23. oktobra, tokom marširanja na Sarajevo, sreo ranjenog zastavnika kojeg je poslao dan ranije u grad da uruči pismo. Trubač je, kako se navodi u dnevniku, ubijen za vrijeme divljeg bijega stanovnika iz Sarajeva", navodi se u arhivi priča Historijskog arhiva Sarajevo.
To je bio i kraj razvoja cvatućeg grada Sarajeva. Bio je spaljen, opustošen, stanovništvo je izbjeglo, bilo pobijeno ili odvedeno u ropstvo, a od tada se grad nikada više nije u potpunosti oporavio od tog udarca.
Prilikom spaljivanja grada, uništen je i veliki broj knjiga.
Po pisanju Eugena Savojskog mnogi kršćani su dolazili i molili da se sklone u njegov tabor te da napuste zemlju zajedno sa austrijskom vojskom.
Prema pisanju historičara, sa habsburškim trupama je BiH napustilo i hiljade katolika (oko 40.000).
Oni su se naselili u opustošenoj Slavoniji nakon protjerivanja Turaka. Poslije tog egzodusa, katolici su postali najmanja vjerska skupina u Bosni, dok na drugo mjesto, iza muslimana, dolaze pravoslavci.