Admira Šehovića pamtimo kao malog Milana u "Lepa sela lepo gore", a uskoro ga gledamo u Netflixovom filmu

Ulogom u trileru "iHostage", koji 18. aprila ima svjetsku premijeru na Netflixu, Šehović ne samo da potvrđuje svoj glumački kalibar, već i otvara novo poglavlje karijere.

Budući da je riječ o velikom uspjehu, put do glavne uloge u ovom filmu nije bio nimalo jednostavan. Kako Šehović kaže, proces prije konačne odluke produkcije trajao je nekih pet mjeseci, što je uključivalo četiri kruga audicija, a sama vijest da je izabran za glavnu ulogu dočekala ga je nespremnog.

"To je bilo suludo zato što sam spavao. Vidio sam nekih sedam propuštenih poziva od agentice Anile i od casting direktorice Timke također nekih pet, šest propuštenih poziva. Ja sam tad shvatio: 'Ko bi te toliko puta zvao da ti kaže da nisi dobio ulogu'. Ja sam od šoka iz sna, ustao i nisam mogao vjerovati. Zapravo tek sam se nekako pomirio s tim i kada sam potpisao ugovor, a kad sam došao snimanje, rekao sam sebi: 'Jao, ja sam dobio ugovor'. To je bilo nevjerovatno i jedno sjajno iskustvo. Bio sam jako sretan i uzbuđen", rekao je Šehović na početku.

Uloga Bugarina u trileru inspirisanom stvarnom talačkom krizom

Riječ je o uzbudljivom trileru nizozemskog reditelja Bobbyja Boermansa, inspirisanom talačkom krizom, koja se dogodila 22. februara 2022. godine u amsterdamskom Apple Storeu. Film prikazuje događaje iz perspektive počinitelja, talaca i hitne službe, a Admir Šehović glumi Bugarina koji je u ovoj situaciji životno ugrožen.

"Moja uloga je zahtijevala da govorim na engleskom i na bugarskom. Bugarski je dosta sličan našem jeziku. Imamo mnogo istih riječi i neke stvari razumijemo, a na na setu smo imali ton majstora, koji je iz Bugarske i nekih 10 do 15 godina živi u Amsterdamu. Tako da mi je on i sam pomagao kod izgovora i svega", objasnio je Šehović.

Pored učenja bugarskog jezika, mladi glumac morao je raditi i na glumačkom performansu, jer nikada nije imao takvu ulogu.

"Ja sam po defaultu odmah gledao neke filmove koji imaju tematiku talačkih kriza, ali mislim da je 'recept' zapravo u samom čovjeku. Treba da pođeš od sebe, da 'kopaš po sebi', tražiš neka lična i stravična iskustva i da nekako probaš koliko god možeš istinitije to izneseš, jer to je realno teško igrati", rekao je.

U konkurenciji bilo više od 70 glumaca iz regiona

Ističe kako je jako zadovoljan što je ostvario glavnu ulogu, budući da je riječ o značajnom i visokobudžetnim filmu,

"Moram priznati da sam jako zadovoljan i sretan što sam dobio glavnu ulogu zato što to je stvarno jedan odličan, veliki i visokobudžetni film. Nisam znao da ću biti na plakatu, to su mi tek nedavno poslali. Ovo je jedno životno iskustvo, za koje mogu reći da je najbolje do sada za nekog ko je završio Akademiju scenskih umjetnosti i profesionalno želi da se bavi ovim poslom", poručio je.

Međutim, ovdje nije samo riječ o velikom i visokobudžetnom filmu jer Šehović je imao i jaku konkurenciju. Naime, na audiciji za "iHostage" bilo je između 70 do 80 glumaca iz cijelog regiona, uključujući neka od najpoznatijih imena. Priznaje da se nije smatrao favoritom, što čini ovaj uspjeh još značajnijim.

"Od tih nekih 70 glumaca, ja sam možda bio 67. na spisku po nekom značaju, tako da to mi je puno značilo na samopouzdanju. Pritom, za ovu ulogu su se morali složiti i Netflix te reditelj i produkcija, tako da tu samo nije bio uključen jedan tim ljudi da bi se na kraju izabrao jedan čovjek. Prema tome, moram biti iskren i reći da mi je stvarno puno značilo jer se isplatio sav dosadašnji trud i rad na sebi", otkrio je Admir Šehović.

Razlika između domaće i svjetske produkcije

Govoreći o razlikama između domaće i svjetske produkcije, Šehović ističe organizaciju i logistiku kao ključne prednosti. Netflix ima strogo definisane korake u produkciji, od kojih se ne odstupa. Sve funkcioniše po jasno postavljenom sistemu. Najveća razlika, ipak, leži u budžetu.

"Oni mogu da podnesu različite uslove, što mi ovdje ne možemo ni da sanjamo o tome, a mi smo na kraju majstori filma. Kad pogledamo kroz našu historiju od same Jugoslavije pa do danas, imamo odlične filmove, imamo nagrađivane ljude, počevši od Danisa Tanovića, Emira Kusturice, Jasmile Žbanić, i mnogih drugih. Tako da mi imamo svu logistiku, znanje, ali fale nam pare i to je najveći problem, a film je skupa rabota i nažalost, teško da možeš napraviti nešto genijalno i maestralno", istaknuo je.

Glumac s tri adrese

Budući da je završio Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu, ljudi ga često ga nazivaju sarajevskim glumcem, ali to mu ne smeta - naprotiv. Kaže kako je u glavnom gradu BiH proveo neke od najljepših godina

"Rođen sam u Prijepolju, ali pola života sam proveo u Sarajevu. Mogu sebe poistovjetiti sa Bosnom, možda više nego sa jednom drugom državom. Tu su mi najbolji prijatelji, najbolje godine svog života proveo u Sarajevu, a sad da li će neko reći da sam sarajevski, bosanski, srpski, hrvatski, to mi je totalno nebitno. Stvarno se ne mogu poistovjetiti ni sa jednom državom do kraja. Rođen sam u Srbiji, živio sam u BiH i sad sam trenutno u Hrvatskoj. Volim sve te zemlje, sve te gradove, osjećam se kao kod kuće", poručio je.

Budućnost u regionalnoj saradnji

Iskustvo rada u različitim zemljama samo ga je učvrstilo u uvjerenju da je regionalna saradnja ključ opstanka i razvoja filmske scene. Smatra da su političke i administrativne barijere najopasniji neprijatelji umjetnosti, naročito u BiH, gdje se produkcije često susreću s brojnim preprekama.

"Znamo da je u BiH trenutno najteža i najgora situacija jer se najmanje para izdvaja, a imamo najviše osvojenih nagrada. Mislim da je budućnost ne samo za BiH, nego za cijeli region, ta regionalna saradnja. Koliko god neki političari žele da nas razdvoje i otuđe, nas jezik toliko spaja i toliko smo izmiješani. Imamo jedno tržište za FBiH, a jedno za RS što je apsurdno pogotovo za umjetnost. Zamislite ako se tu prave granice pa svugdje onda će se onda praviti granice", rekao je.

No, bez obzira na sve izazove domaće kinematografije, izdvaja jednu ličnost koja uspijeva prijeći sve administrativne i budžetske poteškoće i radi kastinge na regionalnom nivou, a to je Dragan Bjelogrlić.

"On je zaista genijalac. Šta god je napravio, to je bio pun pogodak. Bilo da je bio producent, glumac, reditelj", poručio je.

Uloga dječaka Milana u "Lepa sela lepo gore"

Iako je ostvario brojne uloge u filmovima i serijama, među kojima su: "Smrt djevojčice sa žigicama", " Tako da ne ostane živa", "Senke nad Balkanom", "Kotlina", Admira mnogi pamte kao dječaka Milana iz kultnog filma "Lepa sela lepo gore", gdje je glumio mlađu verziju Dragana Bjelogrlića. Upravo ova uloga bila je presudna da se Šehović opredijeli za glumački poziv.

"Ja sam imao sreću da glumim u tom filmu, koji je jedan od najboljih ratnih filmova, ako ne i najboljih filmova s naših prostora, jer govori o tom apsurdu rata i uzaludnim, protraćenim životima, stradanju i izgubljenom bratstvu. Čast mi je što sam bio dio toga i naravno da me je to opredijelilo za ovo čime se danas bavim, jer sam kao dijete prošao audiciju među velikim brojem ljudi i djece koji su se prijavili u svim školama u Srbiji", rekao je.

S tim u vezi, zanimalo nas je koja mu je anegdota bila omiljena sa snimanja filma iz 1996. godine.

"To je ona seks scena poštara i učiteljice na biciklu, kada umire drug Tito. Mi smo kao klinci radili tu scenu, ali taj sam čin seksa zapravo nije bio ispred nas, nego smo ga morali zamisliti. Pokušavali su to da snime, ali nije išlo kako treba pa su rekli: 'Hajde klinci pauza, idite dolje, odmorite se, poslije ćemo mi da se vratimo na ovu scenu'. Mi samo smo stajali na tom mjestu, a oni su nastavili snimati tu scenu. Samo u jednom trenutku, nakon nekoliko repeticija, neko je rekao: 'Pa šta to radite ovdje, hajde mrš'. Zaboravili na nas i samo kad su shvatili da smo gledamo, iako se ništa eksplicitno nije vidjelo, otjerali su nas. To mi je stvarno bilo smiješno. Nakon što su završili, brzo smo snimili tu scenu, možda zato što smo sad konačno vidjeli kako to treba izgledati pa je bilo mnogo jednostavnije jer nismo morali ništa zamišljati", kroz smijeh se prisjetio Šehović.