Il' si bos il' si hadžija
0

Ambiciozna ekranizacija "Nečiste krvi": U oživljavanju slavnog romana učestvuju i bosanski filmaši

Piše: Ines Mrenica
Jedan od najvažnijih romana srpske književnosti - "Nečista krv" Bore Stankovića adaptiran je za televizijsku verziju i film. Dragan Bjelogrlić igra tragičnog junaka Hadži Trifuna, a bosanskohercegovačkom glumcu Feđi Štukanu povjerena je uloga Kolja.
Televizijski bum u Srbiji ove godine će donijeti niz premijera serijskih i filmskih projekata, a među žanrovski šarolikim temama ovog ljeta će biti predstavljena i ekranizacija romana Bore Stankovića "Nečista krv - Greh predaka". Nekada obavezna lektira u zemljama bivše Jugoslavije, roman predstavnik srpskog realizma, objavljen je 1910. godine i govori o djevojci Sofki, koja je u Vranju krajem 19. stoljeća bila jedinica u nekad bogatoj trgovačkoj porodici. Njena porodica je postajala sve siromašija, a osmanska vlast sve slabija.

Nije beg cicija

Prve tri od ukupno deset epizoda serije "Nečista krv - Greh predaka" su montirane u film, a projekt donosi priču o životu Hadži Trifuna, djeda čuvene Sofke iz romana Bore Stankovića, koji je bogati predvodnik kršćanske manjine u Vranju 19. vijeka. Pokušavajući očuvati bogatstvo i moć, Hadži Trifun, u izvedbi Dragana Bjelogrlića, pokreće niz događaja koji će dovesti do pogubnih posljedica. Kroz moralno i finansijsko propadanje stare gazdinske porodice, paralelno pratimo slabljenje Osmanskog carstva i stvaranje Srpske kneževine.

Snimanje serije je započelo prošle godine na ljeto, a za potrebe projekta je izgrađena replika grada Vranja iz 19. stoljeća. Radnja nove verzije romana se događa prije Sofkinog rođenja, kada je Hadži Trifun ugledni trgovac koji živi u harmoniji s turskim vlastima, održavajući svoju reputaciju u tada turskoj varoši na granici s oslobođenim dijelom Srbije. Njegova dva sina se spremaju da ga naslijede u ulozi vođe, ali na tom putu stoje spletke turskih begova. Trifun tako mora donijeti niz teških odluka.

Feđa Štukan kao Kolj
Feđa Štukan kao Kolj

Nakon uvrede namjesnika Džafer-bega, Hadži Trifun naručuje njegovo ubistvo kod vođe arnautske zajednice Kolja (Feđa Štukan) kako bi spriječio šire sukobe. Kolj mu za to traži protuuslugu - Tašanu (Anđela Jovanović), snahu njegovog najstarijeg sina. Izbjegavajući taj čin po svaku cijenu, na kraju poklekne i zbog prijetnji namami Tašanu kod Kolja.

Televizijska verzija romana u maniru raskošne historijske drame donosi dašak tradicije i vrijednosti na kojima se insistiralo više od sto godina, a u fokusu su politika i okrutni muško-ženski odnosi te tragični junak koji se zagledan u horizont bori za vlastiti opstanak, izgovarajući epske rečenice.

Nema sumnje da je Dragan Bjelogrlić jedno od najzanimljivijih glumačko-rediteljskih lica u Srbiji, čije se serije proizvode u skladu s posljednjim profesionalnim standardima moderne produkcije. Njegove "Senke nad Balkanom" i "Tajkun" su neki od najgledanijih televizijskih naslova u regionu, a sada se kao glumac ponovo okušao u historijskoj drami. Zanimljiva je Bjelogrlićeva interakcija s bosanskohercegovačkim glumcem Feđom Štukanom, koji je nakon filma Angeline Jolie "U zemlji krvi i meda" zaigrao u niz stranih filmova, među kojima je i zapaženi naslov "A Perfect Day" (2015.), u kojem je igrao nasuprot Timu Robinsu i Beniciu del Toru.

Direktor fotografije na projektu "Nečista krv" je sarajevski snimatelj Erol Zupčević, za čijom estetikom posljednjih godina posežu domaći i strani reditelji, među kojima je i Danis Tanović. "Nečistu krv" je režirao Milutin Petrović prema scenariju koji je još sedamdesetih godina u Americi napisao Vojislav Nanović, koji je Jugoslaviju napustio kao jedan od predstavnika crnog talasa. Za scenarij se vjerovalo da je izgubljen, a nakon što je pronađen u prostorijama RTS-a, Milena Marković je napisala još dvije njegove verzije.

Rade Šerbedžija i Maja Stanojević u filmu “Nečista krv”
Rade Šerbedžija i Maja Stanojević u filmu “Nečista krv”

Ovo nije prvi put da je "Nečista krv" inspirirala filmske autore. Posljednja verzija priče je svojevrsni prikvel, a filmska verzija s Radetom Šerbedžijom iz 1991. godine (objavljena tek 1996.) nije prošla zapaženo kod kritike i publike.

U Srbiji trenutno dominiraju serije kriminalističkog žanra i drame koje u fokusu imaju neku poveznicu s dokazivanjem nacionalnog identiteta i historijskog revizionizma. Srbijanska kinematografija ozbiljno eksploatira teme preko kojih želi raskrstiti s lošom prošlošću, ali potencira sve one važne nacionalne trenutke. Takvih pokušaja je mnogo, od projekta "Kralj Petar I", pa preko "Aleksandra od Jugoslavije", ali i nedavne regionalne senzacije "Porodica", limitirane serije o posljednjih 48 sati balkanskog kasapina Slobodana Miloševića, prije njegovog hapšenja.