Animirani film u BiH i regionu: Žanr koji mnogi rezervišu za djecu postaje sve popularniji
"Naši programi na ovogodišnjem online izdanju festivala će slijediti satnicu prikazivanja kakva je bila i prije pandemije, dakle u tačno određeno vrijeme. Takmičarski programi počinju u 21 sat svaku večer i dostupni su do ponoći. Panorame se emitiraju od 18 sati i dostupne su za gledanje do 21 sat te večeri. Za publiku u Bosni i Hercegovini neće biti pristupnih lozinki već će biti otvoreno za sve koji budu htjeli gledati programe. Izvan Bosne i Hercegovine će gledatelji imati pristupne mailove i lozinke", rekao je Predrag Solomun, direktor programa festivala.
Ove godine je prijavljeno 567 filmova iz 39 država svijeta, što je svojevrsna potvrda kvalitete ovog festivala.
“Mislim da su mnogi autori i producenti razumjeli koliko držimo do kvalitete programa i raznovrsnosti tehnika animacije pa prijavljuju najbolje što imaju od filmova. Osobito se to može vidjeti na primjerima zemalja koje imaju ogromnu produkciju animiranih filmova kao što su Francuska, Poljska, Rusija, Kanada, Hrvatska” naglašava direktor programa Solomun.
Pandemija kao podsjetnik koliko vrijedi veliko platno
Međunarodni žiri koji će iz tri programa odabrati nekoliko najboljih animiranih filmova, ove godine čine: Asja Krsmanović (BiH), Nikica Gilić (Hrvatska) i Boban Savić-Geto (Srbija), i upravo smo s njima razgovarali o kvaliteti online formata festivala, kinima, projekcijama i animiranom filmu generalno.
"Kvalitet projekcije u kinu i kvalitet projekcije na laptopu ili televizoru je neuporediv, kao i koncentracija s kojom se filmovi prate. Sada bilo ko ko ima internet i neki uređaj pomoću kojeg može da prati festival to može učiniti mnogo lakše nego prije. Mi živimo u velikoj zabludi ako mislimo da je kino nešto što je svima dostupno. Jer nije", ističe pozorišna dramaturginja i filmska scenaristica Asja Krsmanović.
Dodaje kako veliki dio stanovništva ne živi u gradovima koji imaju kino dvorane, ali i kako su online platforme donijele sasvim nove mogućnosti kratkom filmu koje će se dugoročno ispostaviti kao dobre.
Prednosti i nedostatke održavanja filmskih festivala u online formatu prokomentarisao je i redovni profesor Katedre za filmologiju Sveučilišta u Zagrebu, Nikica Gilić, kazavši kako smo se zbog novonastale situacije i svega što je ona donijela uspjeli podsjetiti koliko zapravo vrijede i teže veliko platno i dobar projekcijski uređaj, jasna slika i čist zvuk.
"Koliko smo od umjetničkog djela dobili na ekranu kompjutera? Teško je reći. Toplo se nadam da će se repertoar kina vratiti u kakvu takvu normalu, a pogotovo festivali. Ne treba zaboraviti ni zadovoljstvo i važnost zajedničkog gledanja filma. Kada na festivalu neki animirani film izazove opći smijeh ili ovacije publike, to može itekako potaknuti njegovu daljnju festivalsku i prikazivačku sudbinu, čak i stav žirija o njemu može biti promijenjen, a o zadovoljstvu i poticaju prisutnom autoru da i ne govorimo", kaže Gilić.
Iako život filma “trpi” zbog zatvorenih kina, član žirija Boban Savić-Geto naglašava da je bez obzira na format festivala važno zadržati kvalitetu "kako se ne bi urušio ugled nagrade o kojoj se odlučuje".
Sve veće interesovanje za animirani film
U Hrvatskoj je prije nekoliko dana okončan Animafest Zagreb 2020, festival koji je otišao korak dalje, skinuo prašinu s projektora i otvorio vrata kino dvorana u Zagrebu za sve filmoljupce koji su poželjeli projekcije na velikom platnu. Odaziv je bilo velik, što jasno dokazuje da interesovanje za ovu vrstu filma postoji i nastavlja rasti iz godine u godinu.
"Ne možemo porediti produkciju u Bosni i Hercegovini i recimo Mađarskoj ili Hrvatskoj, i to samo kad je riječ o regionu. Ali ovo se ne odnosi samo na animirani film, ovo se sada već može primijeniti na sve ostale umjetnosti i sav kulturni sadržaj. Jednostavno je - ako ne ulažete u kulturu, ona postaje incident na margini društva", komentariše Krsmanović.
Ističe da animirane filmove mogu gledati sve generacije, iako je u pitanju vrlo kompleksna umjetnička forma, koja otvara širok spektar mogućnosti da se estetski oblikuju razne priče.
"Animirani film se često posmatra i rezerviše za djecu i mlade, ali svi oni koji se bave ovom vrstom umjetnosti se ne slažu s tim. Mi još uvijek nemamo neku veliku i ozbiljnu produkciju animiranog filma, a potreban je i određeni kvantitet kada uzimamo neki uzorak za analizu, pa je teško razgovarati o recepciji", kaže Krsmanović.
Animirani film kao forma je sve popularniji u našoj zemlji, a ove godine će iz Bosne i Hercegovine u takmičarskom programu Festivala biti prikazana dva animirana filma i to Igora Đurića i Nemanje Vučenovića, studenata prve klase smjera Animirani film Akademije umjetnosti iz Banje Luke, čiji su ovo diplomski filmovi.
Vrijedi naglasiti i da je rediteljica Aleta Rajič iz Mostara u posljednjih godinu dana dobila nekoliko nagrada za svoj film "Prirodni odabir", koji je prikazan na nekoliko svjetskih i regionalnih festivala.
Ovo je posebno pohvalno, s obzirom na to da je opće poznato da umjetnost i kultura nemaju zavidan status i da nadležne institucije ulažu minimum napora i sredstava u poboljšanja trenutnog stanja. Umjetnici se i dalje bore i stvaraju, a mnogi, istovremeno, još uvijek ne shvataju koliko je kultura bitna za dostojanstven život.
Ministrica Bošnjak: Nakon Vjetrenice, očekujem upis sevdalinke na UNESCO-ovu listu
