Asja Kratović: Film re:Generacija bit će prikazan u sjedištu UN-a u New Yorku
Asja Kratović, koordinatorica projekta, nam kaže kako je USAID program re:Generacija pokrenut je u maju 2017., a krajem septembra iste godine na Samitu mladih u Sarajevu, Međunaradni republikanski institut (IRI) i Udruženje Magacin Kabare okupili su preko 200 učesnika, od čega 150 mladih iz Brčkog, Sanskog Mosta, Prijedora, Stoca, Jajca, Zvornika, Drvara, Gornjeg Vakufa – Uskoplja, Kotor Varoša i Doboja.
"Cilj nam je bio da povežemo mlade iz podijeljenih zajednica, ali i zajednica u kojima oni obično nemaju priliku govoriti o svojim problemima i napraviti iskorak za svoj grad. Već na Samitu je filmska umjetnost dobila dominantnu ulogu, a u nastavku će postati i nama i mladim učesnicima glavni alat za povezivanje u njihovim lokalnim zajednica, te pričanje nekih ne baš uobičajnih priča o prošlosti, ali i sadašnjosti", kaže ona.
Jedan od ključnih ciljeva je od samog početka bilo je snimanje dugomentražnog dokumentarnog filma o deset mladih ljudi koji se ranije nikada nisu upoznali, a koji zajedno s organizatorima kreću na šestomjesečno putovanje po cijeloj BiH i to u potrazi za pričama o suočavanju sa prošlošću, opraštanju i pozitivnim primjerima pomirenja.
"Po završetku Samita, od 115 ljudi koji su se prijavili za Ambasadore pomirenja izabrano je njih deset. Obišli smo Brčko, Sanski Most, Prijedor, Stolac, Jajce, Zvornik, Drvar, Gornji Vakuf – Uskoplje, Kotor Varoš, Doboj, Banja Luku, Mostar i Sarajevo, razgovarali s preko 170 ljudi među kojima su žrtve rata, ratni veteran, vjerske vođe, donosioci odluka, tadašnji članovi Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, Dragan Čović, novinari, aktivisti, mladi, umjetnici, psiholozi i mnogi drugi. Svaki razgovor i intervju koji su ‘Ambasadori pomirenja’ osmišljavali i vodili snimala je ekipa Magacina Kabare, tako da su se kamere palile oko 8 ujutro, a gasile i nakon ponoći. Ukupno je snimljeno preko 200 sati video materijala, a najteži zadatak je možda imao i Emir Kapetanović, reditelj filma, koji je to sve uobličio u ono što s ponosom danas nazivamo dokumentarni film re:Generacija", kaže Kratović.
Kaže nam kako su u svakoj od zajednica imali timove koje su bili zaduženi za provedbu vlastitih ideja koje su za cilj imale povezati ljude kroz nešto konkretno i korisno.
"Priča o našoj ekipi iz Brčkog je možda imala najviše medijske pažnje, međutim i ostalih devet gradova donose sjajne priče koje šalju dobre poruke. District Team iz Brčkog je u saradnji sa mladim umjetnicima iz Eš Gerile uz pomoć tehnike struganja naslikao portrete tri velikana filmkse umjetnosti Pavla Vujisića, Mustafe Nadarevića i Borisa Dvornika, ali ono što se manje spominje, a možda je i bitnije da su snimili i producirali vlastiti amaterski dokumentarni film "Djeca Dejtona" koji je već izašao van granica BiH i 12. decembra će ga moći pogledati Beograđani na Fakultetu sigurnosti u Beogradu. U Jajcu je naš tim osnovao uduženje za djecu sa poteškoćama u razvoju "Vodopad ljubavi" koje je danas u potpunosti fukncionalno i kao jedino takvo udruženje u ovoj opštini pruža podršku svojim korisnicima. U Drvaru naš tim je obnovio jedino dječije igralište, u Stocu su organizovali niz akcija čišćenja i pošumljavanja, te organizovali turnir u malom nogometu, u Gornjem Vakufu – Uskoplju povezali su dva dijela ove podijeljene zajednice biciklističkom utrkom. U Prijedoru su okupili djecu oko parkoura, u Doboju su obnovili učionicu te preuredili dvorište O.Š. "Milan Rakić" Bukovica Velika. Ekipa iz Kotor Varoša je registrovala prvo uduženje mladih u ovom gradu "Heroj", u Sanskom Mostu su po prvi put organizovali aktivnost koja je povezala mlade iz Drvara i ovog grada, dok je naš tim u Zvorniku organizovao takmičenje u pripremanju jela karakterističnih za različite dijelove BiH. Desetine lica prolazi mi kroz glavu, dok pokušavam da se sjetim i spomenem sve što su napravili. U svakom slučaju, u mjestima gdje žive, priča o onome što bi napravili trajala je sedmicama, a ljudi koji su se igrom slučaja uključili re:Generaciju slali su važnu poruku – svako može biti dijelom nečeg većeg, aktivizam, razmjene, pokreti nisu samo neke daleke stvari, rezervisane za male i povlaštene grupe – kako se često u manjim zajednicama posmatra rad velikih organizacija", kazala nam je Asja Kratović.
Nakon premijere u Sarajevu, te prikazivanja u nekoliko gradova u BiH, film koji prati priču ambasadora pomirenja i rada projekta "Regeneracija" reditelja Emira Kapetanovica, ide i u druge gradove BiH...
"Film je svoju premijeru imao u oktobru u Sarajevu, a kino Meeting Point je bilo premalo da primi sve one koji su htjeli da vide film. Sedmicu poslije smo film prikazali u Drvaru, Jajcu i Gornjem Vakufu – Uskoplju, a u narednih šest mjeseci nas očekuje prikazivanje filma u Kotor Varošu, Doboju, Zenici, Sanskom Mostu, Prijedoru, Stocu, Bihaću, Banja Luci, Mostaru, ali i na univerzitetima u BiH. U decembru smo u Brčkom, Tuzli i Zvorniku, a prije toga putujemo u Sjedinjene Američke Države i izuzetno smo ponosni da možemo najaviti da ćemo 26.11. imati priliku da premijerno prikažemo film u New York-u i to u sjedištu Ujedinjenih nacija, dok smo 28.11. u Washington D.C. gdje ćemo film prikazati u Landmark's E Street Cinema. Ono što bih ovdje još istakla je da je film već nominovan za najbolji dokumentarni film na Motion Film Festivalu u Berlinu, koji će se održati sredinom decembra", najavila je.
Bosanci i Hercegovci koji žele prisustovati projekciji u UN-u mogu se prijaviti za učešće na projekcijama, tamo što će do 23.11. registrovati putem e-maila [email protected], dok za prikazivanje filma u Washington DC trebaju posjetiti link na kojem se mogu registrovati.
"Na ovu mladu ekipu svi ljudi naše zemlje mogu biti ponosni. Predstavili su svoje gradove i ponudili jednu drugačiju ideju o budućnosti zemlje u kojoj žive. Nisu to ljudi koji koriste teške strane izraze kada treba opisati stanje ili osjećaj, nisu naviknuti na spavanje u hotelima, seminare, liste učesnika, predavače, evaluacije, eksperte. Oni su nešto sasvim drugo. I zato su njihove poruke ono što će promijeniti u vama već naučene odgovore na brojna stara pitanja. Zamislite, osobe rođene devedesetih sa svakom posjetom su saznavale nešto potpuno novo o vremenu o kojem su do sada jedini izvori informacija bili njihovi roditelji ili nastavnici u školama. I u tom putu sa njima, mogli ste vidjeti kako iz dana u dan potpuni stranci postaju prijatelji. Zbližavalo ih je zajedničko iskustvo. Bili su pažljivi, ponosno su ostatak grupe vodili ulicama kada bi došli u njihov grad. Njihova rodbina, prijatelji, svi u zajednici, danima bi slušali priče o njihovim novim prijateljima iz gradova širom Bosne i Hercegovine. Pazili su da uklope datume kako bi sve mogli stići i svuda mogli doći. I toliko toga je tuda prošlo, što prođe ispod oka kamera, saopštenja i svih fotografija, ono kada svi zaspu umorni od dugog dana u vožnji autobusom ili kada se svi skupe u sobu da razgovaraju o svemu što su vidjeli i čuli bez da paze šta će i kako će prepričati to svoje iskustvo. Ovom prilikom želim da se zahvalim svima njima pojedinačno, jer bez njih ova ideja bi ostalo prazno slovo na papiru. Gorana Cvijanović (Doboj), Nina Fuštar (Prijedor), Lorena Grbavac (Gornji Vakuf – Uskoplje), Issa Ičanović (Sanski Most), Franjo Leovac (Jajce), Emina Lišančić (Kotor Varoš), Vahida Martinović (Stolac), Mario Mrkajić (Zvornik), Dejan Rađen (Brčko Distrikt) i Neđo Ždrnja (Drvar) su deset mladih ljudi za koje mogu reći da mi je istinska čast poznavati ih i raditi sa njima", kazala je na kraju Asja Kratović.
Kako su se Melania i Donald Trump upoznali: Te noći bio je s drugom ženom, ona ga je ipak pozvala
