Austrijska serija "Freud" stigla na Netflix s elementima misterije, trilera i horora
Nova serija "Freud" sa elementima misterije, trilera i horora stigla je na Netflix 23. marta 2020. godine. Prvih osam epizoda govore o počecima Freudove prakse kroz misteriozna dešavanja i njegove lične doživljaje.
Tematizuju se i duševne traume njegovih pacijenata kao i skriveni život mladog studenta medicine koji je svojim teorijama provocirao savremenike. Širom svijeta seriju može da prati 148 miliona domaćinstava na preko 30 različitih jezika.
U proljeće 1876. godine ništa nije ukazivalo na to da će devetnaestogodišnji student medicine Sigmund Freud postati veliki naučnik i istraživač "bečke duše".
Naprotiv, on je bio na stipendiji u Istraživačkom centru u Trstu gdje je, izmučen siromaštvom i razočaran zbog prve ljubavi, secirao jegulje. Njegov profesor anatomije divio se spretnosti mladog studenta. Freud je napisao disertaciju o kičmenoj moždini nižih vrsta riba 1881. godine, iako neće imati previše uspjeha sa njihovim proučavanjem.
Nakon studijskog putovanja u Pariz 1885. godine počinje da se bavi psihopatologijom i otkriva korak po korak duševnu strukturu čovjeka. Bavljenje željom i agresijom, potiskivanjem nagona i neurozom bio je veoma hrabar poduhvat.
Ko uopšte želi čuti da ne vladamo sobom, već da nesvjesno u nama igra ringišpil i da je naš doživljaj drugih samo vrh ledenog brijega? Ponori u koje je Freud zakoračio izmjenili su sve - umjetnost, nauku i društvo. Ukratko, sliku o čovjeku.
Danas Freud (1856-1939) spada u naučnike čije se riječi najviše citiraju i njegova popularnost ne prolazi. Knjiga "Tumačenje snova" koju je napisao prije 120 godina i dalje je aktuelna.
"Prepoznao je trenutak, jednostavno je bio genije. Freud je vodeća figura razumijevanja moderne duše. Imao je svoje slabosti, ali morate ga posmatrati u cjelini, kao historijsku ličnost. U našoj oblasti ne postoji niko nalik njemu", rekao je profesor Alfred Pritz, rektor privatnog bečkog Univerziteta Sigmund Freud.
Nastavljajući priču o Freudu, rektor je naglasio kako je izvanredno razvio psihoanalizu kao metodu podučavanja.
"Pokazao je, da posebnim odnosom, uz mnogo poštovanja, ljudi mogu da se izliječe i da im se olakša život. Pružio je olakšanje 'ludima' koji su zakoračili u njegovu praksu u bečkoj ulici Berggase 19 tako što im je omogućio razgovor uz ležanje na kauču koji mu je služio kao instrument u terapiji", dodao je Pritz.
U Beču će se 2021. i 2023. godine održati kongresi posvećeni Freudu koji će okupiti ukupno devet hiljada učesnika iz cijelog svijeta.
Također, Freudov muzej u Beču bit će ponovo otvoren ove godine u maju. Muzej se nalazi u nekadašnjem stanu u kome je Freud živio s porodicom od 1891. do bjekstva u London od nacista 1938. godine.
Na istoj adresi se provodila i praksa. Pored različitih eksponata poput Freudovog kofera i štapa posjetioci mogu uživati u pogledu kroz prozor i vidjeti bogatu sakupljenu građu u vidu pisama, fotografija i novinskih članaka.
