Bh. režiser Srđan Šarenac snimio film "Izbor za Miss zatvora": Kada zatvorenice nakratko postanu manekenke
Pirajui je mali grad u Brazilu sa samo 25.000 ljudi i tri zatvora sa po 1.500 zatvorenika u svakom zatvoru. Graziella Fernanda Costa, direktorica zatvora Pirajui, odlučuje da vrati samopoštovanje osuđenicama organizovanjem Izbora za Miss zatvora.
Takmičenje ljepote vratit će zatvorenicama ciljeve, ponos i korake ka poboljšanju njihovog samopoštovanja. Izbor za Miss zatvora moglo bi se shvatiti kao neka vrsta revolta protiv zatvorske uniforme. Film prati tri glavne junakinje: Joyce koja se takmiči za Miss, Anđelo koji se takmiči za Mistera (kategorija transrodnih) i Sueli koja se takmiči za Miss Plus Size.
Teme koje Šarenac obrađuje u svojim filmovima nisu uobičajene. Zanimalo nas je šta ga je potaknulo da odluči snimiti film baš o zatvorenicama i to na drugom kraju svijeta. Čak 98 posto zatvorenica je tu zbog trgovine drogom.
"Kada sam pročitao članak u novinama da u Brazilu u zatvoru organizuju Izbor za Miss zatvora da bi vratili samopouzdanje zatvorenicama koje su osuđene na zatvorske kazne, vidio sam odmah pozitivnu priču i odlučio sam da snimim film 'Izbor za Miss zatvora'. Cilj mi je bio da prikažem da je moguće unaprijediti život zatvorenica i da one nisu samo zatvorski broj, već i ljudska bića koja imaju osjećanja. Smatrao sam da bih, ako snimim film, mogao i u Evropi pokazati kako je moguće organizovati 'Izbor za Miss zatvora' te da i evropski i zatvori kod nas mogu da se povedu tom idejom i da to urade", naveo je.
Objasnio je da u Brazilu postoje različita takmičenja u zatvorima kojima pokušavaju da rehabilituju zatvorenice i zatvorenike.
"Saznao sam za Miss 2014. godine i ja specifično sam tražio zatvor koji organizuje takvo takmičenje. Pirajui nam je jedini dozvolio da se potpuno približimo i snimamo sve unutra", kazao je.
Rad na ovom filmu trajao je jako dugo, čak 15 godina. Osim organizacije, otežavajuću okolnost predstavljalo je i finansiranje.
"Imam sreću da lako ne odustajem od tema koje odaberem za film. Dosta dugo je trebalo da pronađemo zatvor koji će nam odobriti snimanje filma. Brazil je zemlja koja ima 215 miliona stanovnika, tako da smo samo na traženje zatvora proveli smo preko tri godine. Finansiranje filma je bilo također dugotrajno. Trebalo nam je tri godine da dobijemo sredstva. Ovom prilikom se zahvaljujem svima koji su nas podržali na tom putu, a to je prije svega Kreativna Evropa, Nipkow program iz Berlina, Filmski centar Srbije, Fondacija za kinematografiju i Hrvatski audiovizualni centar", naveo je.
S obzirom na to su snimali u zatvoru, nepredviđene situacije bile su sasvim očekivane. Tokom prvog boravka izabrali dvije zatvorenice koje su trebale biti glavne junakinje u filmu.
"Kada smo drugi put došli u Pirajui, one više nisu bile u tom zatvoru, nego su ih prebacili u drugi zatvor hiljade kilometara dalje. Tako smo opet morali snimati intervjue i pronaći nove glavne junakinje filma", ispričao je.
Kao što je već navedeno, Pirajui je gradić koji ima 25.000 stanovnika, a u njemu postoje čak tri zatvora. Većina stanovništva radi u njima.
"Izgradnja zatvora je pomogla stanovnicima da pronađu posao i da se više ne iseljavaju iz grada zbog posla. Izgradnja tri zatvora dovela je do toga i da se porodice zatvorenika presele u Pirajui kako bi mogle što više posjećivati zatvorenike, tako da se vidi pozitivan učinak izgradnje tri zatvora", kazao je.
Zatvorenicama je vrlo malo bilo potrebno da se ponovo osjete kao žene. Barem nakratko su dobile priliku osloboditi se zatvorskih okova, makar to bilo imaginarno kroz ovakav poseban događaj koji zasigurno obraduje svaku ženu.
"Da, vrlo malo je potrebno uraditi da se zatvorenice počinju osjećati kao 'normalne' žene. Kada se organizuje Izbor za Miss zatvora, to je jedinstvena prilika da zatvorenice skinu svoju zatvorsku uniformu i da obuku haljine. Inače nemaju tu priliku, jer u zatvoru uvijek moraju biti odjevene u zatvorsku uniformu. To im pruža priliku za rehabilitaciju i društvo često zaboravlja da one zaslužuju drugu priliku za boljim životom. Izbor za Miss zatvora im pruža priliku da se osjećaju kao da su na slobodi i samim tim im je lakša rehabilitacija u društvo", objasnio je Šarenac.
Zanimljiva je i životna priča upravnice zatvora jer su gotovo svi u njenoj porodici također radili u zatvorima i zapravo živjeli tu. Može se reći kako je i ona na neki način zatvorenica.
"Graziella Fernanda Costa, upravnica zatvora, cijeli život je provela 'vezana' za zatvor. Njena majka je bila čuvarica, a i sama je postala upravnica ženskog zatvora u Pirajuiju. Ona bukvalno živi u kući koja je u okviru zatvora. Sretno se udala, tako da njena cijela porodica sada živi tu. Na neki način, ona cijeli dan radi u zatvoru, da bi prešla 100 metara i otključala svoju kuću koja je unutar zatvora", ispričao je.
Zatvorenice još uvijek pogledale ovaj film u kojem su glavne junakinje, ali će priliku za to imati uskoro. Osim toga, ovo ostvarenje nastavlja svoj festivalski život.
"Planirano je da film prikažemo na narednom Mediteran Film Festivalu u Širokm Brijegu, a posebna projekcija će biti u oktobru u zatvoru u Pirajuiju, gdje smo i snimali film. Zatvorenice jedva čekaju da pogledaju kako film izgleda. Bit će jako teško da sve zainteresovane pogledaju film, jer ih trenutno ima 1.500 koje žele pogledati film", rekao je.
Sedmi AJB DOC će se održati u Sarajevu od 13. do 15. septembra. "Izbor za Miss zatvora", koji je u takmičarskoj selekciji, možete pogledati u Cineplexxu u subotu, 14. septembra u 14 sati.
Ulaznice možete nabaviti u Box Officeu Cineplexxa od 9. do 17. septembra u periodu od 16 do 21 sat, a vikendom od 11 do 21 sat. Cijena ulaznice je pet KM. Kompletan program možete pogledati ovdje.
"Jako sam zahvalan selektorskom timu AJB DOC-a što su mi dali priliku da 'Izbor za Miss zatvora' predstavim publici u Sarajevu u okviru takmičarskog programa. Sama podrška AJB DOC-a meni i filmu nam govori da je 15 godina, koliko se bavim ovim filmom, vrijedilo da se on uradi. Na AJB DOC-u su uvijek pune dvorane, bez obzira na to da li vam se film prikazuje u popodnevnom ili popularnijem večernjem terminu. AJB DOC sa svojim profesionalnim radom i velikom publikom uspješno parira drugim, starijim filmskim festivalima u regiji i svijetu", rekao je Šarenac na kraju razgovora za Klix.ba.
