Suprotno tome, Turska, Ukrajina i Švedska ističu se kao jedine zemlje u kojima razina posjećenosti još uvijek zaostaje za više od 30 posto u odnosu na prosjek 2017. do 2019. godine, a od 34 evropske zemlje s dostupnim podacima, samo su Češka i Turska zabilježile pad posjeta kinima, od 1,2 i 17,9 posto respektivno.
Crnogorska kina bilježe najslabiju posjećenost u Evropi, ali i najmanji interes publike kada su domaći filmovi u pitanju. Posjećenost većinskim nacionalnim produkcijama u kinima iznosila je svega 0,1 posto u 2022., odnosno oko 0,5 posto u prošloj godini, prenosi crnogorski portal Vijesti.
"Najmanji udjel posjeta kada su u pitanju nacionalni filmovi zabilježen je u Irskoj 2,8 posto, Portugalu 2,1 posto, Bosni i Hercegovini dva posto i u Crnoj Gori 0,5 posto tijekom 2023. godine", navodi se u priopćenju.
Slično kao i 2022. godine, u Turskoj i Francuskoj se u odnosu na ostatak Evrope najviše gledaju nacionalne produkcije, s 46,3 i 39,8 posto ukupnog udjela posjetama. Slijedi Ujedinjeno Kraljevstvo s 37 posto posjeta domaćoj produkciji gdje nezavisni filmovi čine četiri posto prihoda na blagajnama. Dalje slijede Albanija (31,2 posto), Norveška (26,9) i Italija (25,9).
Prema prvobitnim analizama koje je prikupio Evropski audiovizualni opservatorij, posjećenost kinima u široj Evropi porasla je na približno 859 milijuna u 2023. godini. Ovo odražava pozitivan međugodišnji rast od 18,1 posto što znači povećanje od 131,8 milijuna karata u usporedbi s 2022. godinom.
U apsolutnom broju, Francuska je zadržala poziciju evropskog lidera u ovoj sferi sa 180,8 milijuna prodanih karata, a slijede Velika Britanija 123,6 milijuna, Njemačka 95,7 milijuna i Španjolska 76,2 milijuna.
Sveukupna posjećenost evropskih kina veća je za 18 posto u 2023. godini u odnosu na prethodnu, ali su visoki postotci od prije pandemije i dalje nedostižni.
