Borba bh. radnika prevarenih u Azerbejdžanu još uvijek traje: Moderno ropstvo i teške sudbine
Najupornijih 33 radnika iščekuju presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Iako o dešavanjima od prije desetak godina radnici ne govore mnogo, jer bismo teško razumjeli torturu i patnju kroz koju su prošli, neki su se usudili svoju priču prodijeliti u istrazi Projekta izvještavanja o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP), koji razotkriva kako je azerbejdžanska elita izgradila veliko bogatstvo na leđima prokrijumčarenih robova s Balkana.
Novinarka Miranda Patrucić, u okviru ovog istraživačkog projekta, otkrila je detalje koji su pretočeni u kratki dokumentarni film “Izgradnja Bakua: Ropstvo u srcu Azerbejdžana”.
Porodica Aliyev gotovo 30 godina vlada Azerbejdžanom. Posljednjih godina kritičari optužuju "prvu porodicu" za korupciju i autoritarizam. U pokušaju da poboljša imidž zemlje Vlada Azerbejdžana uložila je milijarde dolara u velike građevinske projekte.
Moderno ropstvo
Za ove projekte radnike s Balkana angažovala je firma “SerbAz”, za koju se kasnije ispostavilo da je bila samo dio sistema koji je zlostavljao i iživljavao se nad građevinskim radnicima iz naše zemlje. Nekolicina njih je i preminula daleko od doma. Mnogi su izrabljivani, novčano kažnjavani, izgladnjivani te u neadekvatnom smještaju proveli mjesece do razrješenja situacije, koje je pokazala kako je radni angažman u Azerbejdžanu bio daleko od obećanog.
“Oni su sve radnike tretirali kao obične robove”, priča radnik koji je za istragu OCCRP-a i snimanje pristao govoriti anonimno.
Seudin Zoletić, radnik iz Živinica priča zašto je bio primoran tražiti posao daleko od doma, te kako su njemu i njegovim kolegama, uz neuvjerljiva objašnjenja, odmah po dolasku na aerodrom u Baku oduzeti pasoši.
O svemu što su preživjeli zaključuje: “Nadam se da se ovo nikad nikome neće ponoviti”.
Istraga OCCRP-a otkrila je dokaze za ogromne zloupotrebe više od 1.000 ljudi koji su prokrijumčareni u zemlju kako bi radili na različitim lokacijama u Azerbejdžanu. Stotine ljudi prokrijumčareni su iz zemalja zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju. Trenutno njih 33 vode sudski postupak protiv Azerbejdžana na Evropskom sudu za ljudska prava.
