Donosimo vam kratku historiju horor filmova: Od Michaela Myersa do "Slagalice strave"
U nastavku vas vodimo u svijet psihološkog terora i donosimo kratki vodič kroz historiju horor filma, jer svi imaju svoj dan, a samo vještice i živi mrtvaci imaju svoju noć.
Prvi put je kao poremećeni šestogodišnjak ubio svoju sestru 1963., a onda se nakon 15 godina hospitalizacije vratio u rodno mjesto gdje je počeo progoniti djevojku Laurie Strode koju je tada igrala debitantica Jamie Lee Curtis. Michael Myers uvijek dolazi na noć vještica s bijelom maskom, nožem i ne tako dobrim namjerama i to je okosnica priče filma "Halloween" Johna Carpentera iz 1978. Jezivi soundtrack istoimenog naziva "Halloween Theme" postao je alarm za žurno zakračunavanje prozora i vrata u noći, a od nje nas nisu prestali prožimati žmarci kroz čak 10 filmova koji su uslijedili i nastavili se snimati do istog ovog perioda prošle godine kada se Jamie Lee Curtis pojavila kao Laurie na jubilarnih četrdeset godina od preživljavanja Michaelovog prvog pokušaja ubistva. Nisu svi nastavci priče bili jednako uspješni. Peti film iz franšize "Osveta Michaela Myersa" postaje posljednji film u kojem će John Carpenter učestvovati kao dio producentskog/savjetodavnog tima. Franšiza je 1995. godine prodata kompaniji Dimensions Films koja je požurila snimiti sljedeći film nazvavši ga "Prokletsvo Mychaela Myersa". Oglašavali su ga kao "6. film, 6. strah i 6. uzbuđenje". Film je doživio fijasko na kinoblagajnama, a 1998. nastaje "H20, 20 godina kasnije" koji je djelimično zadovoljio fanove prvog filma, a poznat je po angažmanu LL Cool Jaya. "Halloween Resurrection" snimljen je 2002. i predstavlja očajan pokušaj privlačenja publike, prvenstveno preko Tyre Banks i Busta Rymesa. Godine 2007. i 2009. franšizu spašava Rob Zombie, koji u priču vraća realističnije elemente i više nasilja, no ni on neće dugo ostati u projektu zbog neuspjeha da se nastavci održe u atmosferi koju je polučio prvi film, zbog čega odbija dalje režirati.
Kratka historija horor filmova
Historija horora seže do samih početaka filma, čak je prvi film javno prikazan u pariskom Grand Caffeu, "Ulazak voza u stanicu" (1895.) prestravio je publiku koja je mislila da će ih pregaziti lokomotiva. Rani radovi Georgea Meliesa su rađeni principom zastrašujućih filmskih trikova, a od pionirskih dana početaka historije filma, ovaj žanr često se poigrava noćnim morama, primarnim strahovima i zlom koje dolazi od natprirodnog. Kroz naslijeđe, koje traje više od cijelog jednog stoljeća, horor je šokirao i zabavljao publiku, tjerajući je da moli za još, a veliku ulogu u nastanku horor žanra odigrala je njemačka kinematografija nezaboravnim naslovima iz ranih dvadesetih godina prošlog vijeka, filmovima "Kabinet dr. Caligarija" i "Nosferatu".
Prvi studio koji je uspostavio franšizu horora bio je Universal, utemeljen 1908. godine, a njihov "Zvonar bogorodičine crkve" (1923.) je postao internacionalni hit. Naredni film "Fantom iz opere" je postigao nevjerovatan uspjeh 1925. godine, zahvaljujući odličnoj šminki. "Zvonar" i "Fantom" su prokrčili put onom što će uskoro nastupiti s 1927. godinom kada Universal producira "Drakulu" po romanu Brama Stokera s Cheneyjem Juniorom u glavnoj ulozi, koji će za samo nekoliko godina umrijeti naprasnom smrću. Tada će na scenu stupiti karizmatični mađarski glumac Bela Lugosi, koji je ulogu Drakule odigrao nekoliko puta na pozorišnim daskama. "Drakula" je objavljen u februaru 1931. godine u režiji Toda Brownieja, postavši prvi horor film u eri zvučnog filma. Kasnije iste godine dolazi i "Frankenštajn" koji je proslavio engleskog glumca Borisa Karloffa, s nekoliko popularnih nastavaka ("Frankenštajnova mlada" i "Nevidljivi čovjek").
Eru filmova sa čudovištima označit će "King Kong" 1933., u kojem će biti primijenjena tehnika stop animacije. Nakon plodnih tridesetih Universal će nastaviti produkciju horora i u četrdesetima. Veliki uspjeh postići će i naslovom "Vukodlak" pa će studio snimiti i filmove "Frankenštajn sreće Vukodlaka" te "Frankenštajnova kuća" koji je uključivao i lik Drakule.
Ali, pazite sada, legenda o vampirima uopće ne počinje romanom "Drakula" Brama Stokera, niti u Rumuniji, već s druge strane Dunava – u Srbiji. Autor romana "Poljubac leptira" doktor James Lyon specijalizovan za historiju Balkana, u svojoj knjizi donosi legendu o 12 moćnih vampira u Srbiji koji su neprimjetno integrisani u sve važne institucije. Prvi vampir o kojem govore historijske knjige nema veze s Transilvanijom, već je ukopan na izolovanom groblju kraj sela Kisiljeva. U zaraslom dijelu groblja nalazi se desetak starih spomenika bez natpisa, a pod jednim od njih leži Petar Blagojević za kojeg je 1725. zapisano da će ustati iz groba i loviti seljane. Austrijski vojni hirurg Johann Fluckinger je bio toliko očaran ovom pričom da je 1732. godine, zajedno s jedinicom vojnika, stigao u Srbiju, kako bi pronašao dokaze o postojanju vampira. U svom izvještaju piše kako je prisustvovao iskopavanju groba i zabijanju kolca u truplo osumnjičenog. Ovaj ritual se smatra početkom kreiranja oružja u borbi protiv vampira u vidu glogovog kolca, bijelog luka i krsta.
Srbijansko mjesto Zarožje je poznato i po legendi o vampiru Savi Savanoviću koji je poslužio kao motiv za čuveni horor "Leptirica" 1973. u režiji Đorđa Kadijevića. Radnja se odvija u jednom zabačenom selu u kojem se mladić Strahinja silom prilika oženi djevojkom Radojkom za koju se ispostavi da je vampir. "Lepitirica" je stekla kultni status i zanimanje, jer je bila prvi srbijanski horor film, odnosno jedan od rijetkih primjera filmova fantastike u jugoslavenskoj kinematografiji.
Nastupanjem pedesetih godina publika postaje još više zainteresovana za teror s velikog ekrana pa su tada vrlo popuarni naslovi bili oni koji su uključivali džinovske insekte, vanzemaljce i "naučne greške".
Universalova posljednja velika uspješnica iz tog doba desila se 1954. u vidu filma "Creature from Black Lagoon", kada su se prvi put mogle vidjeti ozbiljne scene snimljene pod vodom.
Kolekcionari ljudske kože
Šezdesete će iznjedriti presedan u svjetskoj kinematografiji, film "Psycho" koji je jedan od najboljih filmova svih vremena, u kojem je Alfred Hitchcock glavnu junakinju ubio u petnaestoj minuti filma. Apsolutno neprevaziđeni serijski ubica Ed Gein poslužio je kao inspiracija za tri najupečatljivija horora koji su svaki na svoj način obilježili deceniju u kojoj su nastali. "Psycho" (1960.), "Teksaški masakr motornom pilom" (1974.) i "Kad jaganjci utihnu" (1991.) imali su serijskog ubicu koji je opsjednut mrtvim ženskim tijelima i ljudskom kožom. Ed Gein je bio najozloglašeniji serijski ubica iz Wisconsina, kolekcionar ženskih dijelova tijela, s prijateljem je iskopao 15 leševa žena iz lokalnih grobalja, uključujući i tijelo svoje majke. Kada je policija provalila u njegovu kuću u sklopu istrage, zatekla je kolekciju ljuskih ostataka. Kosti, 9 maski napravljenih od ljudske kože, 10 vaza napravljenih od ljudskih lobanja, ljudsku kožu na stolicama i namještaju u vidu tapacirunga, kaiš napravljen od ljudskih bradavica, 9 stidnica u kutiji, imao je čak ljudske glave na uzglavlju kreveta. Šezdesetih se javlja i zombie manija. "Noć živih mrtvaca", crno-bijeli američki horor 1967. godine režirao je George A. Romero. Radnja se vrti oko tajnovitog ustajanja zombija iz grobova koji opsjedaju ruralnu kuću u kojoj se skriva sedmero živih ljudi. Film je snimljen po nezavisnim uvjetima za samo 114.000 $, ali je postigao velik uspjeh zaradivši 12 miliona dolara u SAD-u i 30 miliona dolara širom svijeta te je polučio puno nastavaka i remakea.
Djeca u horor filmovima
Najjeziviji horori u historiji filma u centru svojih priča su imali djecu, a posebno jezivo djeluju dječija naivnost, brojalica ili uspavanka. Moćnim soundtrackom koji se transformira od nevine uspavanke do zastrašujućih apstrakcija "Rosemary's Baby" (1968.) nosi reputaciju najpoznatijeg ostvarenja Romana Polanskog, a film opisuje manipulaciju mladom djevojkom, koju vrši strano tajno okultno društvo radi rituala. Demonska opsjednutost mlade djevojke i očajnički pokušaji njene majke da je vrati u normalno stanje kroz egzorcizam koji, žrtvujući vlastite živote, provedu dvojica katoličkih svećenika, ostali su u kolektivnom pamćenju kao nastrašniji horor svih vremena. Radi se, naravno, o slavnom "Egzorcisti" (1973.), filmu koji je imao nekoliko nastavaka, ali se nijedan nije približio uspjehu prvog filma.
Jedan od najimpresivnijih horor naslova Stanley Kubrick je režirao 1980. godine prema romanu majstora strave Stephena Kinga. "The Shining" u središtu priče ima oca dječaka Dannyja, kojem se u praznom hotelu počnu ukazivati zaštrašujući prizori iza kojih stoji sila zvana "isijavanje". Jack Nicholson igra nezaboravnog pisca koji progonjen demonima doživljava nervni slom i kreće u ubilački pohod. Za nekoliko dana stiže ekranizacija romana Stephena Kinga "Doktor Sleep" (2013.), koji je zapravo nastavak "Isijavanja". Doktor Sleep je zapravo dječak Danny, ali kao četrdesetogodišnjak koji pati od istih demona, alkoholizma i nasilja koji su opsjedali njegovog oca, a u kina stiže 7. novembra.
U osamdesetim će u naše noćne more stići i Freddie Krueger, izmišljeni lik iz serijala "Strava u Ulici Brijestova" Wesa Cravena. Prvi put se pojavljuje 1984. godine, kao unakaženi ubica s rukavicama s oštricama, kojima u snu ubija svoje žrtve. Nosio je džemper s prugicama u "šizofrenoj" kombinaciji crvene i zelene boje.
Devedesete će obilježiti serijal "slasher" filmova "The Scream" koji su stvorili Kevin Williamson i Wes Craven, a koji je kroz četiri filma zaradio 600 miliona dolara. Godine 1999. izlazi "The Blair Witch Project", nezavisni film snimljen za 60 hiljada dolara koji je zaradio nevjerovatnih 248 miliona dolara u svjetskoj distribuciji. Iste godine snimljen je i horor "The Sixt Sense" koji se razlikuje od svih poznatih filmova o duhovima, iako varira taj motiv. Režirao ga je prema svom scenariju daroviti indijski autor M. Night Shyamalan, kojeg intrigiraju teme nadnaravnog i neobjašnjivog, svijeta živih i mrtvih. Haley Joel Osment u ranom dobu ostvario je nekoliko dječijih uloga, sjećamo ga se i iz "Forrest Gumpa", a "Šesto čulo" je obilježila njegova jeziva replika "I see dead people" koju saopćava svom psihijatru (Bruce Willis) u priči s nevjerovatnim preokretom u kojem shvatamo da dječak komunicira s mrtvim doktorom.
S novim milenijem nastupit će popularizacija japanskih horora, od kojih će neki doživjeti američke verzije. U sumornom filmu "The Ring" (2002.) svi koji pogledaju kratki film na videokaseti (i odmah potom prime telefonski poziv) umrijet će tačno za sedam dana s jezovitim izrazom na licu. Mlada novinarka tokom istrage i sama pogleda kasetu te ima sedam dana da riješi misterij koji je vezan za sablasnu djevojčicu duge crne kose. Film Gora Verbinskog remake je jednog od najuspješnijih japanskih horora, koji je režirao Hideo Nakata. Fanovi J-horora sjećaju se i naslova "The Grudge".
Nezaobilazna je i horor franšiza "Slagalica strave" Jamesa Wana i Leigha Whannella koja je bila prilično krvava, a sastojala se od 8 igranih filmova koji su utržili skoro milijardu dolara
Ko s vragom tikve sadi...
Jedno je sigurno. Naslova je toliko da filmoljupci uglavnom imaju svoje liste najboljih horora, a kapacitet članka je takav da će svima ponešto nedostajati. Kao i u svakoj recenziji, liste se kreiraju na osnovu ličnih afiniteta pa ne propustimo priliku prisjetiti se i dojma koji je ostavio Louis Cyphre u "Anđeoskom srcu" (1987.) Alana Parkera koji uzima dušu detektivu s amnezijom - Harryju Angelu čiji je dug iz ugovora s nečastivim došao na naplatu. U klasičnoj postavci detektivske priče o čovjeku bez sjećanja koji traži ubicu, a zapravo traži sam sebe, De Niro je utjelovio đavola u odijelu koji proždire duše povodljivih. Smještena u Harlem i New Orleans u pedesetima, "Anđeosko srce" je brutalno krvava ali, opet, visokostilizirana univerzalna priča o silama dobra i zla.
Nevezano za naše prisjećanje na filmove strave, možete izabrati lične demone uz koje ćete odlučiti provesti najstrašniju noć u godini. Nakon što provjerite da li ste zaključali vrata.
