Film "Slučaj El-Masri": CIA-ine metode mučenja i život muslimana na Zapadu nakon 11. septembra
Radnja filma odnosi se na period nakon terorističkih napada u Sjedinjenim Američkim Državama, a Khaled El-Masri, njemački državljanin porijeklom iz Libana, postat će žrtva brutalnih metoda koje su američki obavještajci koristili kako bi stigli do informacija o članovima Al Kaide umiješanim u napade.
Film govori o putovanju El-Masrija u Sjevernu Makedoniju, gdje ga na granici otimaju pripadnici CIA-e te ga odvode u tajni zatvor u blizini Kabula.
Pored brojnih pojašnjenja da nema nikakve poveznice s Al Kaidom, El-Masri provodi nekoliko mjeseci u zatvoru, a njegov slučaj postaje glavni razlog zašto je brutalni i kontroverzni program CIA-e o hapšenju bez pokrića izašao na vidjelo.
Tokom razgovora za Klix.ba njemački reditelj Stefan Eberlein govorio je o početku snimanja dokumentarnog filma. Iako je slučaj bio aktuelan prije više od deceniju, Eberlein ističe kako je trebalo dugo vremena da nagovori El-Masrija da u kamere ispriča svoju potresnu priču.
"Pokušao sam napraviti film još 2007. godine kada je El-Masri podmetnuo požar u njemačkom supermarketu. Dvije godine sam pokušavao iznaći sredstva za film, ali uzalud. Ljudi s kojima sam radio nisu vjerovali El-Masriju i nisu htjeli da rizikuju. Morao sam dokazati da El-Masri nije povezan s teroristima, što naravno nisam mogao. U julu 2009. godine konačno sam dobio odobrenje za projekt. U septembru iste godine, El-Masri je pretukao gradonačelnika Neu-Ulma i otišao u zatvor. S moje strane, jedna godina intenzivnog istraživanja i jedna godina prikupljanja sredstava bile su uzaludne", ističe Eberlein na početku razgovora.
Ipak, sve se mijenja 2016. godine kada reditelj dolazi do dokaza o radu CIA-e.
"Tokom 2016. godine imao sam u rukama konačan dokaz, tj. izvještaj CIA-e u kojem se navodi da je El-Masrijevo hapšenje bilo neopravdano. Taj podatak me motivisao za daljnji rad i istraživanje te sam pozvao sve novinare koji su bili uključeni u slučaj kako bih istražio priču i napisao ekspoze. Sve u svemu, uložio sam 9 mjeseci da ponudim projekt tržištu", govori Eberlein i dodaje kako se s kapitalističke strane ovakvi projekti uopće ne isplate.
"Mislim da smo prvi novac dobili od ZDF/Arte 2019. godine. Kao što vidite, s kapitalističkog stajališta nema smisla praviti dokumentarce, jer niko ne plaća pravi rad koliko zapravo takvi projekti koštaju", navodi reditelj.
Iako dokumentarni film na početku ima prilično jasnu radnju, niz okolnosti dodatno komplikuje cijeli slučaj Khaleda El-Masrija. S obzirom na to da se hapšenje dešava nakon 11. septembra te da su američki zvaničnici potvrdili da je počeo lov na teroriste, reditelj u filmu jasno pokazuje kako se taj lov na teroriste na Zapadu vrlo brzo pretvorio u lov na muslimane koji žive tamo.
"Da, to je upravo tako, Khaled El-Masri je personifikacija tog lova na muslimane", ističe Eberlein.
Iako su se metode mučenja često pripisivale obavještajnim službama na istoku, kao što su KGB ili zloglasna policija DDR-a Stasi, čini se kako su se brutalne metode zadržale sve do danas pa i kod pripadnika američkih službi kao što je CIA.
S obzirom na to da slučaj Khaleda El-Masrija, kako vrijeme odmiče, sve više dobija zaplet sličan Kafkinom romanu "Proces", gdje Jozef K. biva uhapšen bez jasnog razloga, reditelj ističe kako je Kafkin "Proces" odavno prevazišao književnost i postao realnost koja se oslikava i kroz El-Masrijev slučaj.
"To je realnost. Sjedinjene Američke Države odgovaraju nasiljem kada neko napadne njihovu moć. Nakon 2001. godine želja za osvetom bila je velika, a znanje o neprijatelju veoma malo. Ove okolnosti dovele su do prekomjerne reakcije tvrdokornih ljudi kao što je Cofer Black, tadašnji šef CIA-inog Centra za borbu protiv terorizma. Danas bi Amerika reagirala možda pametnije i osjetljivije, ali na kraju naravno ne bi oklijevala upotrijebiti svoju moć", ističe Eberlein.
Kroz film se pojavljuju brojni protagonisti koji su direktno ili indirektno bili svjesni borbe s kojom se Khaled El-Masri nosi. Između ostalog, o CIA-i govore novinari, evropski zvaničnici, ali i advokat koji je beskompromisno učestvovao u El-Masrijevoj odbrani. Uprkos temi koja i dalje predstavlja svojevrsni tabu, Eberlein ističe kako nije bilo teško natjerati ljude na razgovor.
"Svi su oni bili duboko emocionalno uključeni u slučaj, neki poput advokata nose traumu sličnu kao i El-Masri. Čak i istražitelj koji je bio na 'strani moći' nije prestajao govoriti kada smo se prvi put sreli. Osjećao sam se kao terapeut koji konačno može razumjeti šta se dogodilo sa svim tim ljudima. Jedini koji su odbijali razgovor bili su ministri koji su u to vrijeme bili na funkcijama. Nisu mi naveli razloge zašto ne žele govoriti o tome", naglašava reditelj tokom razgovora.
Također, ističe kako može pretpostaviti razloge za šutnju političara.
"Pretpostavljam da je glavni razlog taj što se slučaj El-Masri tiče i odnosa tajnih službi prema SAD-u. Ako su strane vlade umiješane, njemačka vlast mora djelovati strogo povjerljivo. Ova formalna pravila pomažu vam da prikrijete sve. Da li je njemačka vlada pomogla američkim prijateljima da počine zločin i da ga prikriju? Do danas, mi ne znamo da li su njemačke vlasti i koliko bile umiješane", ističe Eberlein.
Problemi asimilacije u njemačko društvo
Slučaj El-Masri govori i o odnosima država Zapadne Evrope prema doseljenicima koji i pored toga što žele započeti novi život često nailaze na brojne prepreke. Osim toga, onda kada i dobiju državljanstvo zemalja u kojima borave, država ih često ne gleda kao ravnopravne članove društva iako bi prema pravilu to trebali biti.
"Asimilacija muslimana u Njemačkoj je teška. Kroz svoj rad na filmovima suočavao sam se s tim da migranti u Njemačkoj nisu baš otvoreni prema našem društvu, već uspostavljaju svoja društva pored naših i nisu baš spremni da napuste 'svoj svijet'. S druge strane, nepovjerenje Nijemaca je ogromno, nažalost. Obje strane, ne samo društvo, već i vlada, moraju uložiti znatno veće napore za razgovore i podizanje povjerenja prema kulturnoj pozadini kako jedne tako i druge kulturne skupine u državi", pojašnjava Eberlein.
Na kraju, Eberlein ističe kako mu je drago što je kroz film bar malo mogao podignuti svijest o postojanju ovakvih slučajeva.
"Kada je riječ o slučaju El-Masri, veoma sam sretan što sam konačno snimio ovaj film i zbog razumijevanja same teme, ali i dvostrukih aršina koje imamo u Njemačkoj. Da je ime osobe koja je kidnapovana bilo njemačko, npr. Müller, a ne El-Masri, siguran sam kako bi njemačka vlada znatno drugačije reagovala", ističe reditelj i dodaje kako mu je drago što će film biti prikazan i na AJB DOC Festivalu u Sarajevu.
"Sretan sam zbog svakog festivala koji prikazuje film pa tako i za ovaj", poručio je na kraju razgovora za Klix.ba njemački reditelj Stefan Eberlein.
Film "Slučaj El-Masri" možete pogledati besplatno i bez registracije na zvaničnoj platformi AJB DOC Film Festivala.
