Hadžihafizbegović o kandidatu za Oscara: Homoseksualnost se tretira, ali je marginalnija od NDH i Golog otoka
Hadžihafizbegović je naveo kako je snimanje filma "Lijepa večer, lijep dan" nekoliko puta prekidano zbog vremenskih uslova, finansijskih problema itd. Smatra kako je ovo jedan od najtežih filmova u njegovoj karijeri.
"Snimio sam 70 igranih filmova, a ovo mi je bio 19. igrani film u Hrvatskoj. Snimali smo na četiri lokacije - Zagreb, Krk, Pag i Kumrovec. Ivona i ja se poznajemo više od 20 godina. Kada me je pozvala da igram glavnu ulogu, s radošću sam to prihvatio. Film je teška avantura, kolektivna akcija. Na filmu je sve bitno - od čovjeka koji radi catering pa do reditelja. Imali smo dobru ekipu. Bilo je naporno, promijenili smo sva četiri godišnja doba. Nekada je bilo i varnica unutar procesa rada između mene i rediteljice, ali kada ljudi uđu u bioskop i gledaju film, nikog ne interesuje šta je bilo iza kamere, nego gledaju finalni cut. Napravili smo jako značajan film. Čestitam svima koji su igrali i cijeloj ekipi. To je povijesna priča koja ima vremensku elipsu od 1941. do 1955. godine. Priča se završava na Golom otoku. Skoro cijeli film je crno-bijeli, mislim da je samo posljednjih pet minuta u koloru. Ta sepia jako dobro oslikava vrijeme koje film tretira", rekao je.
"Lijepa večer, lijep dan" će se takmičiti za prestižnu 39. nagradu Goya Španske akademije filmske umjetnosti i znanosti u kategoriji najboljeg evropskog filma. Svečana dodjela nagrada će se održati osmog februara 2025. u Granadi.
"Ono što mogu reći, a imajući u vidu proces rada, jeste da će to sigurno biti film koji će izazvati ogromno interesovanje u regiji, pogotovo zato što igra dosta glumaca iz cijele regije - Hrvatske, BiH, Srbije itd. On tematizira ideološke kakofonije unutar Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koja je imala svoje prednosti i mane. Moj lik je čovjek koji je direktor Agitpropa jedne firme koja je paralelno išla uz razvoj socijalizma, pruge Brčko - Banovići… Bio sam zadužen za propagandu. Ti ljudi bili su veoma bitni tih godina. Nesporazum nastaje 1948. godine, kada se Tito zamjerio Staljinu i kada je bilo zabranjeno reći bilo šta u superlativu o Staljinu. Četiri čovjeka idu na Goli otok, misleći da sam im ja to namjestio, a zapravo je sve potpuno drugačije. Doživljavam i mentalnu i ideološku promjenu, shvatajući kako su oni potpuno nevini. Kraj neka pogleda publika, nećemo ga otkrivati", rekao je.
Je li "Lijepa večer, lijep dan" fokusiran na partizane homoseksualce
Kada je objavljeno da je "Lijepa večer, lijep dan" hrvatski kandidat za Oscara, uglavnom je on najavljivan kao priča o partizanima homoseksualcima. Hadžihafizbegović navodi da je to samo dio tematike.
"To jeste dio priče u filmu, ali je, po meni, potpuno periferan u smislu drugih ideoloških 'zemljotresa' koji se dešavaju kod ljudi. Naravno, ta vrsta proskribovanosti kada je u pitanju homoseksualnost se tretira, ali kada se sagleda cijeli film, ona ima marginalniju dramaturgiju - od priče o NDH, Paveliću, Drugom svjetskom ratu, Golom otoku itd. Ono što je po meni kvalitet filma je to što su te stvari enigmatične i u društvima u kojima mi danas živimo. U Hrvatskoj se još uvijek vodi politička i društvena politika oko ustaštva i partizana, u Srbiji oko četnika i partizana… Taj duh iz boce ponovo je pušten 1990-ih. Kada gledate ovaj naš film, ne možete se oteti utisku kako je ta fenomenologija tih političkih previranja i dalje prisutna. To je prokletstvo ovih prostora - da se nikako ne možemo izbaviti iz narativa nacionalizma i sukoba na političkoj i vjerskoj netrepeljivosti. Postoje samo ljudi i neljudi, sve podjele su besmislene", naglasio je.
S obzirom na to da film prikazuje sudbine ljudi u vladajućem režimu, neki su ovo kinematografsko djelo uporedili sa crnim talasom, koji je 1970-ih vladao u Jugoslaviji. Hadžihafizbegović je pak kazao kako ne zna treba li mu dati prerogative crnog talasa, ali da se to može nazvati novim trendom unutar filmske umjetnosti koji će tretirati i te priče, zvao se on "tamni oblak", "nova jutra" ili nekako drugačije.
"Zaista mislim da rat i politika paralelno idu sa životima stotinama hiljada generacija u povijesti čovječanstva. Ovaj film je jedna mala vinjeta globalnog. Ne znam u koji žanr bih smjestio naš film - je li on psihološka drama, ljubavni film, historijska rekonstrukcija Drugog svjetskog rata i postratnog perioda, ima i elemenata avanturizma… To je miks nekoliko žanrova. Ako bih bio slobodan svrstati ga u neki žanr, za mene bi on bio teška psihološka drama kojima se ljudima na ovim prostorima dešava u kontinuitetu", rekao je.
O nominacijama za Oscara i preferencijama koje ima Akademija filmskih umjetnosti i nauka
Ekipa filma, ali i građani Hrvatske i regiona željno iščekuju dodjelu Oscara, koja će se održati trećeg marta 2025. u Dolby Teatru u los Angelesu. Ovo nije prvi put da je film u kojem se Hadžihafizbegović pojavljuje kandidat za ovu prestižnu nagradu. Smatra kako se kvalitet može prepoznati bez obzira na to iz koje države dolazi.
"Bergman je jednom rekao: 'Da bi nešto bilo univerzalno, prije svega mora biti lokalno.' Ta petparačka enigma hoće li se filmovi s naših prostora razumjeti vani je meni naprosto smiješna. Sjećam se kad smo s filmom 'Kod amidže Idriza' bili na festivalu u Torontu, tada je Deborah Young, velika filmska kritičarka svjetskog renomea, koja nikada nije bila u BiH, nakon projekcije napisala: 'Kada sam odgledala film Pjera Žalice, poželjela sam ostatak svog života provesti u sarajevskoj mahali.' Nikada nisam pročitao ljepšu kritiku. Dakle, ne postoje male i velike sredine. Postoje ljudske priče. Mi pričamo o Ivoninom filmu. To je bila sudbina raznih sistema", objasnio je.
Osvrnuo se na film "Quo Vadis, Aida?", koji je bio nominovan za Oscara. Smatra kako nije osvojila ovu nagradu zbog određenih faktora.
"Jasmila je morala dobiti Oscara za 'Quo Vadis, Aida?'. Ušli smo među pet filmova, ali tu su i lobiranja, ulaganja ogromnih para za promociju filma, background reditelja itd. Jasmila bi sigurno dobila Oscara da već dva ili tri puta njen konkurent nije bio među pet za Oscara. Akademiji je bilo puno da ga on ne dobije četvrti put. Kao umjetnik imam demistificirajući odnos prema nagradama. Bila bi demagogija reći da čovjeku nagrada nije draga. Osvojio sam ih mnogo i za filmove i predstave. To je satisfakcija za odrađeni posao. Želim dobar put filmu 'Lijepa večer, lijep dan', da ga publika gleda, da ima premijeru i u Sarajevu, što će mi biti posebno drago", ispričao je.
Uputio pohvale mladim, vrijednim kolegama i otkrio na čemu uskoro planira raditi
Osim njega, ostatak ekipe čine Dado Ćosić, Đorđe Galić, Slaven Došlo, Elmir Krivalić i drugi. Naročito je ponosan na svoje mlade kolege.
"Inače volim raditi s kolegama koji moraju polako preuzimati glumačku palicu od nas koji smo, košarkaškim rječnikom, u posljednjoj četvrtini utakmice koja se zove glumački opus. Naravno, ovo moje godište ima još posla. Mladi glumci su bili divni - Slaven Došlo, Đorđe Galić i drugi. Elmira Krivalića jako volim. Dobar je čovjek i odličan glumac. Napravio je sjajnu ulogu u filmu. Odgovoran je, posvećen, tačan, precizan i, ono što je najvažnije, bio je pripremljen za glumu. Za film je najvažnija priprema reditelja, snimatelja, gaffera, šminkera, rekvizitera, glumaca, vozača, onih koji rade catering… Svi. Tada je finalni proizvod - igrani film sasvim izvjesno uspješan. Velike čestitke svim glumcima, pogotovo mladima. Imamo sjajnih mladih glumaca i u bh. filmskoj produkciji. Neću izgovoriti nijedno ime zato što će mi biti krivo ako nekog zaboravim", naveo je.
Kada je riječ o drugim projektima, kazao je kako mu je Aleksa Balašević, sin Đorđa Balaševića, poslao scenarij za film "Nevjernik", koji tematizira rat u BiH. Smatra kako je naročito pohvalno to što se ovaj mlad čovjek želi baviti ovom temom. Pored toga što je prvak Drame Kamernog teatra 55 u Sarajevu, Hadžihafizbegović je poslovno više vezan za Hrvatsku.
"Uradio sam dva filma - s Ivonom Jukom i Rajkom Grlićem. U pripremi je film koji trebam raditi u Hrvatskoj, film s Aleksom Balaševićem iduće godine… Trenutno sam s Dubravkom Mihanovićem, piscem teksta 'Žaba', za kojeg mislim da je jedan od najboljih dramskih pisaca u Hrvatskoj. Kemijamo zajedno na novom tekstu koji bi Dubravko pisao. On bi premijerno bio izveden u jednom od zagrebačkih teatara. To će biti neka komorna predstava u kojoj neće biti više od četiri - pet glumaca zato što je on tu potpuno genijalan. Na vrijeme ćemo obavijestiti našu publiku o čemu se radi. 'Žabu' smo igrali skoro 16 godina. Nažalost, nakon smrti Mirsada Tuke više je ne igramo", rekao je Hadžihafizbegović na kraju razgovora za Klix.ba.
Nastavak serije "Squid Game" za samo 11 dana postao najuspješniji na Netflixu
