Iako je film naš najbolji izvozni proizvod, bh. kinematografija ne bi opstala bez evropskih fondova
Iako je film naš najbolji kulturni proizvod, Bosna i Hercegovina je država koja u Evropi najmanje izdvaja za film, a bosanskohercegovačke filmadžije suočene su s mnogim preprekama u tom istom sistemu. Da nije evropske koprodukcije, bosanskohercegovačka kinematografija teško bi preživjela.
"Kada su naši autori sa svojim pričama bili u fokusu svjetske filmske javnosti, imali smo priliku sistematskim ulaganjem biti najjača filmska industrija u regiji. Dobro smo krenuli, ali danas je ispred nas većina komšija, a o konkurentnosti naše industrije se teško može govoriti", rekla je producentica Amra Bakšić-Čamo aludirajući na količinu novca koja se za filmski sektor konstantno smanjuje.
Režiser Srđan Vuletić u razgovoru za Klix.ba ističe kako ovdje filmovi nisu proizvod sistema, već se stvaraju uprkos sistemu, a smatra da će domaće filmadžije i u slučaju da se sredstva radikalno povećaju, biti upućeni na EU fondove, jer nijedan domaći fond ne može potpuno finansirati film.
"Koprodukcije su odavno način na koji se prave naši filmovi, a zbog lošeg stanja našeg sistema finansiranja, pomoć stranih fondova je vitalna", rekao je Vuletić.
Bh.kinematografija živi zahvaljujući koprodukcijama
Bosna i Hercegovina je od 2013. godine punopravna članica potprograma MEDIA te institucije, kompanije i organizacije imaju priliku aplicirati i povlačiti sredstva iz svih 14 poziva ovog potprograma.
"Evropske koprodukcije su model koji smo mi sjajno iskoristili i zahvaljujući tom sistemu i članstvu u Eurimagesu te potpisivanju Evropske konvencije o koprodukcijama, bosanskohercegovačka kinematografija je uspjela preživjeti. Cjelokupnom sistemu je znatno pomoglo članstvo u programu Kreativna Evropa", rekla je Bakšić-Čamo.
Šef MEDIA potprograma u okviru Deska Kreativna Evropa BiH Zoran Galić kaže da su iskustva s ovim programom veoma pozitivna, ali napominje da evropski fondovi ne mogu graditi našu filmsku industriju, već joj samo mogu dati dodatnu vrijednost.
"Do sada je ovim putem sufinansirano 57 projekata kroz koje smo povukli milion i sto devedeset hiljada eura. Postoji prostor da se putem ovog potprograma povuku i veća sredstva. Imajući u vidu da smo mi mlada članica Kreativne Evrope siguran sam da su dosadašnji uspjesi samo dobar početak", istakao je Galić.
Sličnog je mišljenja i Bakšić-Čamo koja poručuje da na evropska sredstva ne smijemo gledati kao na spas, već kao na dio sistema.
"Bez domaće podrške i domaćeg sistema te realizacije pristupa evropskim fondovima putem plaćanja članarine, pristupa tim fondovima nema", rekla je Bakšić-Čamo.
Mnogi filmovi ne bi bili snimljeni bez EU fondova
Vuletić, koji je u raznim koprodukcijama snimio filmove "Zlatna dolina" i "Teško je biti fin", smatra da bez pomoći evropskih fondova tri četvrtine domaćih filmova uopće ne bi bili snimljeni.
"Vrlo vjerovatno ne bih snimio te filmove da nije bilo predanog produkcijskog rada na projektu koji uključuje pronalaženje stranih partnera, prijavljivanje na fondove i tako dalje. Samo prijavljivanje na fondove širom Evrope me je natjeralo da razmišljam objektivnije o svojim projektima, da razumijem i druge poglede na isti materijal i budem svjestan kompetitivnosti tržišta. Drugim riječima, moja iskustva su veoma dobra", rekao je Vuletić.
Bakšić-Čamo kaže da je podrška koju dobijaju kroz sistem Kreativna Evropa presudna.
"Osobno mislim da je i procenat uspjeha naših projekata tako visok upravo zato jer je drugih mogućnosti malo. To nas kao filmske profesionalce tjera da budemo najbolji, jer bez te podrške veliki broj projekata ne bi bilo moguće realizirati", rekla je Bakšić-Čamo.
Galić, koji program MEDIA predstavlja duže od godinu dana, ističe da bismo imali više aplikacija i mogli povući više sredstava kada bismo imali jaču filmsku industriju.
"Postoji velika zainteresovanost i spremnost da se koristi ovaj fond, a filmska industrija je posebno iskoristila svoju agilnost stečenu kroz međunarodne koprodukcije i vrlo brzo se snašla i iskoristila dostupnost ovog načina sufinansiranja. Siguran sam da će godine ispred nas biti još uspješnije i da će podrška industriji rasti, kako u domenu javnih sredstava u Bosni i Hercegovini, tako i kroz dostupne EU fondove", rekao je Galić.
Vuletić podsjeća i na druge pozitivne aspekte ovih fondova.
"Filmadžije kroz koprodukcije imaju priliku vidjeti realnu vrijednost svog projekta u fazi nastajanja kroz ocjene i reakcije stranih kolega i fondova. Koprodukcije omogućavaju ne samo protok novca, već i protok ljudi, talenata, ideja... To samo osnažuje vaš projekt", zaključio je Vuletić.
