Iran. Ako se pitate šta će se dalje događati sjetite se da je Hollywood već bio tamo
Ko ne zna šta se događa u svijetu, dovoljno je da pogleda američku mainstream produkciju ratnih filmova i serija čija tematika tretira previranja na Bliskom istoku. Oni će vas staviti u kontekst stvarnih događaja, potpuno izvrnuti činjenice i ostaviti vas dezinformisane. Nagrađivanje u filmskoj industriji je postalo politička igra, pa svaki put kada gledate neki "izvikani" film prisjetite se kako su američki filmovi tematizirali događaje u Bosni devedesetih.
Film "Behind Enemy Lines"(2001.) govori o američkom pilotu Chrisu Burnettu (Owen Wilson) čiji su avion srušili iznad Bosne, nakon čega je svjedočio genocidu, a po povratku u Ameriku je svojim pričama o preživljavanju u šumi dospio i do The Tonight Showa Jay Lenoa, koji mu je ponudio čašu punu mrava da pojede kako bi publici dočarao tehnike preživljavanja u divljini. "Lov u Bosni"(2007.), i službeno proglašen promašajem, pokušao je napraviti priču o lovu na najtraženijeg ratnog zločinca Radovana Karadžića. Glavnu ulogu novinara igrao je Richard Gere, vješto skrivan na tajnim lokacijama u Sarajevu, čiji je dolazak, kao i dolazak Brangeline, postao kulturni događaj. Kvalitete filma "U zemlji krvi i meda" (2011.) opće su poznat i možda ih ne bi trebalo ni spominjati. Gledali smo ih s nevjericom i mislili kako nismo baš toliki divljaci kakvim nas prikazuju u filmovima ili ako jesmo, onda smo baš trebali biti pošteđeni neuvjerljivih stereotipa, plošnih karakterizacija i banalnih dijaloga obojanih patriotizmom.
Po sličnom američkom modelu za proizvodnju filmova u kriznim područjima koje obični Amerikanac ne zna pokazati prstom na globusu, Ben Affleck je režirao film "Argo" (2012.). Pretvarajući se da je holivudski producent u potrazi za lokacijama za SF film, agent CIA-e (Ben Affleck) kreće u akciju spašavanja šestero Amerikanaca u Teheranu tokom američke talačke krize u Iranu. Temeljen na stvarnim događajima, "Argo" prati riskantnu tajnu operaciju spašavanja 4. novembra 1979., kada Iranska revolucija dostiže vrhunac. Aktivisti upadaju u američku ambasadu u Teheranu i uzimaju 52 Amerikanca za taoce. Šestero uspijeva pobjeći i sakriti se u kuću kanadskog ambasadora. Znajući da je samo pitanje vremena kad će njih šestero pronaći i najvjerovatnije ubiti, CIA-in stručnjak ima plan koji je tako nevjerovatan da se može odigrati samo u filmovima, a njegov zanos događa se uz taktove pjesme "Dream on" grupe Aerosmith.
....targeted 52 Iranian sites (representing the 52 American hostages taken by Iran many years ago), some at a very high level & important to Iran & the Iranian culture, and those targets, and Iran itself, WILL BE HIT VERY FAST AND VERY HARD. The USA wants no more threats!
— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) January 4, 2020
Film govori o tome kako je Iran "nasilna teokracija koju vode religiozni fanatici", i to nakon što je propaganda prethodno uspjela opravdati rat u Iraku i označiti Saddama Husseina kao zlotvora s oružjem za masovno uništenje, što je jedna od najvećih američkih bajki svih vremena. "Argo" je film koji Amerikance predstavlja kao superiorne u svakom smislu, pa i neke rasne odlike idu u korist nacije i glumca koji je predstavlja, skoro za glavu viši od ostatka ljudi na priloženoj fotografiji iz filma. Iranci su, pak, skloni samouništenju jer ih slijepi religijski fanatizam može odvesti samo u predvorje pakla.
Moja domovina, ima oči boje (noćnih) mora
Sigurno ste čuli i za seriju "Homeland" iz produkcije Showtime, čija je glavna junakinja Carrie Mathison (Claire Danes) agentica CIA-e koja ima bipolarni poremećaj i operiše po Afganistanu, Iraku, Iranu... i ostalim zemljama gdje ljudi ničim izazvani stave maramu na glavu, opasaju se eksplozivom i dignu u zrak pola omanjeg sela. Ona mora uzimati lijekove kako bi se poštedila mentalnih lomova, a dok radi često krši sva moguća pravila, što uključuje i ulaženje u intimne odnose sa "metama" svoje istrage. Nešto malo prije Arga, "Homeland" je premijerno prikazana 2011. godine i uskoro je postala omiljena u glavnom štabu obavještajne agencije.
"Big Man in Tehran" je naslov jedanaeste epizode treće sezone, koja je prikazana 2013. godine, a njena radnja je smještena u glavni grad Irana. U uvodnoj špici pojavljuje se laureat Nobelove nagrade za mir Barack Obama, čijih je 8 godina mandata proteklo u neprekidnom ratovanju, za čijeg su predsjedavanja SAD-om terorizam i haos na Bliskom istoku toliko eskalirali da su gotovo dostigli maštu scenarista "Domovine".
Iranska revolucija i nasilne političke promjene u Iranu između 1977. i 1979. godine koji su preobrazile zemlju iz prozapadne monarhije pod vodstvom M. Reze Pahlavija u Islamsku republiku čiji je vrhovni autoritet postao ajatolah Homeini, u fokusu je filma "Septembers of Shiratz" (2016.). Ovo je holivudski projekat koji o Iranu prije revolucije govori kao o mjestu gdje su ljudi svih religija živjeli slobodno, pa se dogodilo da jedna židovska porodica strada usljed strasti revolucionara. Adrien Brody i Salma Hayek pojavili su se u filmu temeljenom na istinitom događaju, a koji je doživio fijasko usljed loših kritika, a Brody je ponovio "light" verziju mučenika Vladislava Spielmana iz filma "Pijanista" Romana Polanskog. Filmske metode mučenja u Iranu nisu uključivale žutu zvijezdu na nadlaktici, ali jesu gašenjem opušaka cigareta na tijelu.
Smrt Americi
Strah će prevladati vašim emocijama tek kada vidite iranski odgovor na američku propagandu. Nešto malo nakon nuklearnog sporazuma između Irana i 5+1 zemalja iranska državna televizija je emitovala muzički video prepun antiameričkih poruka, u kojem američki ratni brodovi bivaju uništeni cunamijem rođenim iz patriotskog sentimenta. Kako biste razumjeli šta se događa i kako se televizija obraća svojim pretplatnicima, trebali biste pogledati osmominutni video koji je prepun specijalnih efekata, isproduciran s pola miliona eura javnog novca. Film je snimila Soureh Film, kompanija koja pripada "Islamic Propagation" organizaciji.
"The world will never be the same once you've seen it through the eyes of Forrest Gump"
I dok se stvarnost transformiše u najgoru noćnu moru, recimo kao metamorfoza Toma Cruisea iz Mavericka u Top Gunu u zapuštenog veterana u invalidskim kolicima na kraju film "Rođen 4. jula", pomislite na sve one tugaljive filmove o Vijetnamu, kojima se Hollywood pokušao iskupiti za monstruozne zločine svoje zemlje. Naočiti De Niro koji se u "Lovcu na jelene" pojavljuje u kaputiću s beretkom i PTSP-om, taktovi pjesme "Let the Sun Shine In" u "Kosi" ili Forrest Gump koji s Bubbom lovi škampe... Ne, stanite i pogledajte oko sebe. Čućete šum lupkanja palca po zaslonu mobilnih telefona i beskrajnog uploadanja fotografija na Instagramu, gdje se žene grčevito drže za sponzorske pegle i usisivače, dok muškarci slikaju bicepse u wc-ima teretana. I prije nego se opet neki vojnik vrati kući u kovčegu, a njegovoj majci dvojica oficira u unifomama donesu smotanu američku zastavu, još lošija vijest je da smo već ubijeni beskrajnom trivijalizacijom.
