Irena Škorić na AJB DOC Festival donosi priču o sudbini umjetničkih djela pretvorenih u otpad
Sarajevska publika će u subotu, 22. septembra, u sklopu programa "Last Minute Cinema" prvog AJB DOC Film Festivala imati priliku ponovo pogledati film "Neželjena baština". Projekcija filma bit će urpiličena u 21 sat u Cinema Cityju.
"Atmosfera je na premijeri, kao i na festivalu, bila savršena. Sarajevo je cijelu sedmicu živjelo za film, a projekcija je bila rasprodata danima unaprijed. Posebno su me ganule reakcije publike i kolega nakon filma. Svi se slažu da je riječ o originalnoj temi, da je svojevrsna oda antifašizmu i da otvara teška pitanja odnosa koje hrvatsko društvo ima prema Drugom svjetskom ratu, razdoblju bivše Jugoslavije i simbolima tog vremena", prisjetila se Škorić.
Nakon projekcije je uslijedio Q&A na kojem su učestvovali protagonistica filma, unuka Vojina Bakića i arhitektica Ana Martina Bakić i autor muzike za film i bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović. Oni su poželjeli da film potakne promjenu odnosa prema prošlosti i obnavljanje svih bitnih i porušenih spomenika antifašizma.
"Na premijeri je bio gospodin Raif Dizdarevć, istaknuti političar bivše Jugoslavije i predsjednik antifašista u BiH. Bio je jedini partizan na projekciji i bio je posebno ganut filmom, a i publika njegovim prisustvom. Dobio je izniman aplauz. Posebno me obradovalo što su na projekciji bili gledatelji iz svih dijelova svijeta, tako da se i ovaj put radujem sarajevskoj i međunarodnoj publici, jedva čekam povratak u Sarajevo, i nadam se prepunoj kinodvorani, kao i prošli put", kazala je.
Brojne nagrade
Film je do sada osvojio šest nagrada, a Škorić ističe da je atmosfera na festivalima, kao i na premijeri u Sarajevu, bila iznimna.
"Drago mi je da je 'Neželjenoj baštini' pripala ta čast da bude prvi hrvatski film koji je prikazan u Evropskom parlamentu u Briselu. Najzanimljivije od svega je da poziv nisu poslali hrvatski europarlamentaraci, već član Evropskog parlamenta Josep Marie Terricabrasa, potpredsjednik European Free Alliance/Group of the Greens u EP-u", rekla je.
Ideju za ovaj film i istraživanje spomenika iz Drugog svjetskog rata dobila je 2010. godine, nakon što je vidjela srušena remek-djela naše umjetnosti.
"U hrvatskom dokumentarnom filmu ta se tema nije detaljnije obrađivala. Filmska vrpca je način na koji oni zauvijek mogu ostati sačuvani, i kakvi su bili, i što je od njih ostalo nakon devastacije. Godinama sam proučavala arhivsku građu, obilazila lokalitete, obljetnice, čitala razne knjige i turstičke vodiče o toj tematici, a samo snimanje je potrajalo nekoliko godina. Za svaki svoj dokumentarac volim se detaljno pripremiti, tako da mi prijatelji kažu u šali da sam već doktorirala tu temu", rekao je.
Priča o urušenom društvu i vrijednostima
S obzirom na to da nije bilo finansijskih sredstava za dokumentiranje svih važnih spomenika iz NOB-a, Irena je odlučila pokazati pet hrvatskih spomenika koji su njoj najzanimljiviji.
"Volim na filmskoj vrpci bilježiti stvari koje nestaju ili će uskoro nestati. Ne mogu promijeniti svijet, ali mogu ukazati i podsjetiti ljude na neke stvari, uspomene i ljepote. Fascinantno je da neko tako sistematski ruši spomenike vrlo visoke umjetničke vrijednosti, radove naših kipara koji spadaju u red najboljih evropskih kipara. Svojim visokim artizmom ti su spomenici bili najbolji promotor vrijednosti antifašizma. Slikom i govorom svjedoka, eksperata, umjetnika i političara, pa i onih koji su građu spomenika prodavali kao sekundarnu sirovinu, želim ispričati priču o sudbini umjetničkih djela pretvorenih u otpad. Zapravo, ovo je priča o društvu i vrijednostima koje su urušene", rekla je.
Govoreći o sudbini partizanskih spomenika, Irena podsjeća da je nekoliko njih obnovljeno, no smatra da većinu čeka krađa i budućnost u sekundarnoj sirovini.
"Politika postavlja i ruši spomenike, to je i više nego evidentno u svim vladavinama na ovim prostorima. Promijenjene društvene vrijednosti i nove političke okolnosti su međunarodno priznata umjetnička djela učinile nepoželjnim i metom vandalskih rušilačkih napada. Zanimljivo je spomenuti da su Mađari sve kipove vezane za Drugi svjetski rat i socijalizam sabrali i prezentirali u jednom određenom 'parku – odlagalištu', parku skulptura u Budimpešti. Među stručnjacima i historičarima umjetnosti postoji teza da Petrova Gora na neki način ima poetiku muzeja Guggenheim u New Yorku, dok je spomenik u Kamenskoj možda preteča muzeja Guggenheim u Bilbau", naglasila je.
Saradnja s Ivom Josipovićem
Muziku za ovaj film komponovao je bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, a Irena nam je ispričala kako je došlo do ove saradnje.
"Nekako mi se činilo da kompozitoru koji modernizmom svoje muzike korespondira spomenicima o kojima govori moj film, ujedno i političaru koji se dosljedno zalaže za vrijednosti antifašizma, ponudim da radi muziku. Uz to, jedan je od protagonista u filmu, i kao muzičar, i kao političar. Muzika Ive Josipovića, kao i spomenici o kojima govori film, nisu konfekcija, već autentična umjetnost. To mu je bilo prvo komponovanje za film i mogu reći da je bio prilično brz, temeljit i čak se odrekao i honorara. A što je najvažnije, muzika je izvrsna, što su mi potvrdili i brojni inozemni kolege koji uopće nisu ni znali ko je i što bio naš skladatelj, nego su me, kad su već vidjeli trailer, ispitivali tko mi je radio muziku", rekla je.
Na kraju razgovora Irena nam je rekla kako trenutno radi na animiranom filmu "Mali orkestar za veliku glazbu" i manifestaciji "Noć hrvatskog filma i novih medija".
"Paralelno snimam dva dokumentarna filma, pripremam se i za pozorišnu režiju, a nedavno je finaliziran i moj novi scenarij za dugometražni igrani film, jedna žestoka regionalna drama s elementima tragikomedije naziva 'Put preko četiri svijeta'", rekla je Škorić.
