Kenan Musić: BiH ima nevjerovatan potencijal za filmsku industriju, ali smo se jeftino prodali

Program ovogodišnjeg Festivala je zaista raznovrstan. Ovogodišnji Filmovi su rezultat veoma posvećene i odabrane selekcije nakon 2000 pregledanih filmova, ali i rezultat saradnje OFF-a sa nekoliko evropskih i regionalnih Festivala. U glavnom takmičarskom programu filmovi su posvećeni temama današnjice. Pristup obradi tema je veoma specifičan i ponekad veoma komičan kod mladih autora. Kako god, njihov komični pristup ne umanjuje samu vrijednost poruke i ideja o kojima mladi žele pričati. Filmovi u selekciji „Kratki metar“ obrađuju porodične i socijalne probleme, borbu mladih protiv sistema koji ih ne čuje, ali i ljubavne tematike te komične scene iz života svih nas. Filmovi svojim temama nisu posvećeni samo mladima, već svima nama, što je i najbitnije – vidjeti kako mladi kroz film vide svijet oko sebe. Ovogodišnji „Kratki metar“ donosi 20 filmova, „OFF Generacija“ 6 filmova te program „Velikih 5“ kako i ime samo kaže, pet dugometražnih filmova, od čega su tri bh. premijere među kojima i film „Ivan“, poznatog slovenačkog reditelja Janeza Burgera.

Ko čini žiri 10. OFF-a?

Omladinski Film Festival Sarajevo već treću godinu zaredom ima internacionalni stručni žiri. Ovogodišnji Festival će predstaviti dvije žiri grupe. Žiri za takmičarski program “Kratki metar” i “OFF Generacija” će sačinjavati reditelj Stevan Filipović iz Srbije. Njegov diplomski rad, dugometražni igrani film Šejtanov ratnik (Shaitan’s Warrior, 2006; scenario, režija, montaža i specijalni efekti) je bio najgledaniji srpski film te sezone, sa preko 40.000 gledalaca u kojima i oko 1.6 miliona na TV premijeri. Dobitnik je glavne nagrade Grossmann Film Festivala u Sloveniji, nagrade za scenario kao i FIPRESCI nagrade na festivalu u Vrnjačkoj Banji, tri nagrade na festivalu u Herceg Novom. Reditelj je poznatog srpskog filma “Pored mene” koji je pokupio niz nagrada na 63.Pula Film Festivalu i 22. Sarajevo Film Festivalu. Predsjednica žirija je Kristyina Bartošova, koordinatorica obrazovnog programa Ex Oriente iz Praga i članica Instituta za dokumentarni film Češke. Treći član žirija je hrvatska rediteljica i producentica Miljenka Čogelja. Čogelja je pogađala EAVE, EX ORIENTE, EURODOC Transregional programe za stručno usavršavanje, a projekti na kojima radi prikazani su i nagrađivani na festivalima (Berlinale, Zagreb Dox, One World, Rotterdam film festival i televizijama poput Hrvatske Radio Televizije – HRT, ARTE, Klasik TV.

U sklopu žirija OFF Mini Market programa pojavljuju se Lejla Dedić, producentica Al Jazeere Balkans, Robert Tomić Zuber, bivši novinar HRT-ovog dokumentarnog programa, autor i reditelj dokumentarnih filmova i autor emisije “Revizija” na Al Jazeeri Balkans te Arma Tanović, glumica iz Sarajeva.

Koliku podršku imate institucija, ali i starijih kolega?

Omladinski Film Festival Sarajevo je jako brzo doživio ekspanziju. Festival je veoma brzo izašao iz okvira koje smo planirali i počeo biti rutina koja je dobila svoj tok koji smo morali pratiti ili odustati dok nije kasno. Publika i autori su to dobro prihvatili. Regionalna i evropska filmska industrija još bolje. Festivali poput Diagonalle Film Festivala u Austriji, RLV Francuska, Trieste Film Festival, ZagrebDox ali i Martovski film Festival kao i Filmski Centar Srbije su svojom saradnjom sa OFF-om pokazali nesebičnu podršku i konkretan doprinos razvoju našem Festivalu. Bosna i Hercegovina, a Sarajevo posebno, je jako zahtjevna sredina i jako je teško konkretno odgovoriti zahtjevima publike ali i starijih kolega koji su u nekim situacijama veoma kategorični. Mi smo možda jedini Festival koji se može pohvaliti da nam je kod publike “prošlo” veoma dobro, odnosno odlično već na samom početku.

Upravo to je rezultiralo i konkretnom pomoći države, jer je projekat krenuo naglo da se razvija i raste. Istaknuo bih najstabilniju i najkonkretniju podršku koju imamo od Ministarstva kulture i sporta KS te Grada Sarajeva, a povremeno i Ministarstva civilnih poslova te Federalnog ministarstva kulture i sporta. Kako god, u vrh ovdje moram staviti prva dva vladina sektora gdje se zaista nalaze ljude koji imaju sluha za kulturu i za nove projekte. Ministar Kurić je pokazao da je spreman za dodatno ulaganje i razvoj u nove projekte kulture i da je veoma posvećen i angažovan kada je u pitanju razvoj i usavršavanje mladih filmadžija. Grad Sarajevo, na čelu sa gradonačelnikom Skakom prepoznaju važnost projekata za koje se dugi niz godina nije htjelo čuti u gradskoj upravi Grada Sarajeva. Sadašnja svijest o mladima i kulturi je nešto što bi trebalo održati ovaj Festival ali i slične projekte.

S kakvim problemima se susreću mladi filmski radnici u BiH i kako ocjenjujete trenutno stanje kinematografije u našoj zemlji, ali i u poređenju sa zemljama regije?

Regija je daleko ispred Bosne i Hercegovine kada pričamo o filmu. S obzirom da sam posvećen kratkom filmu zadržao bih se na tom polju. Srbija i Hrvatska svoje godišnje budžete za film, a onda i kratki film, broje u milionima eura. Kriterij na javnim pozivima i konkursima su konkretniji, jasniji, država ima jasan i strateški cilj kada je u pitanju kinematografija, a mladima je data šansa da kroz razne programe sufinansiranja na bilo koji način dobiju određena sredstva. Bosna i Hercegovina i dalje ima jako male budžete koji se i dalje raspoređuju po veoma čudnim, nelogičnim i nerealnim kriterijima, odredbama i pravlnicima. Veoma često smo svjedoci gdje se filmski profesionalci i radnici žale zbog izumiranja određenih filmskih profesija i stagniranja bh.kinematografije, a rijetko ko se želi pomiriti sa činjenicom da je to jer je stagnacija u konkretnom ulaganju u mlade filmadžije.

Apsurdno je očekivati razvoj filmske industrije u Bosni i Hercegovini, kada se mladim naraštajima filmadžija uskraćuju jednaka prava na konkursima i programima za sufinansiranje koji su površni. Bosna i Hercegovina ima nevjerovatan potencijal za filmsku industriju. Mislim da smo se jeftino prodali, time i loše kotirali, a onda i kreirali ambijent u kojem smo dozvolili da se nakon tolikog broja dobrih filmova i generacije dobrih glumaca i filmskih radnika i dalje dičimo filmovima koje smo producirali do prije 1992. godine. Odgovornost isključivo leži u onima koji kontrolišu institucije kulture u Bosni i Hercegovini i ključnim produkcijskim kućama koje, htjele to priznati javnosti ili ne, drže monopol na fondacijom za kinematografiju BiH, zbog čega madli autori svjetlo dana ovdje vjerovatno neće ni ugledati.

Gdje će publika moći pratiti filmska ostvarenja, koliko koštaju karte i odakle nam dolaze gosti ove godine?

Ove godine Omladinski Film Festival Sarajevo dolazi u potpunosti u Multiplex Cinema City i to dvorane 1, 2 i 5. Pored toga, program Velikih 5 se prikazuje u sklopu dva otvorena kina i to na Žutoj tabiji te u parku Hastahana u sklopu festivala Ljeto u parku Hastahana. Karte su u prodaji od petka 24. augusta, odmah nakon godišnje konferencije za medije i biće dostupne na blagajnama Cinema City svaki dan do 4. septembra od 11-21 sat. Cijena karte je 5,00 KM. Projekcije u parku Hastahana su besplatne.

Ovogodišnji Festival ugostit će veliki broj respektabilnih imena iz filmske industrije, koji će sve dane Festivala imati jako blizak i intenzivan kontakt i komunikaciju sa mladim autorima, čime želimo svim našim gostima omogućiti umrežavanje i dodatno usavršavanje kroz individualne razgovore sa već etabliranim profesionalcima i filmadžijama. Među gostima su Slaven Došlo, Robert Tomić Zuber, Chriss Villiers, Frenkie i ostatak FM JAM ekipe, Izudin Bajrović, Jasna Žalica, Amila Terzimehić. Iako rijetko kad ističemo naše posebne goste, bitno je istaknuti da mladi holivudski glumac i reditelj Samuel Parker ima svoj igrani film u našem ovogodišnjem programu te da će se ekipa filma nakon projekcije, pokloniti publici u Sarajevu.

Poruka mladim koji se žele okušati u filmskoj industriji?

Film je jako važno i bitno sredstvo. Kao publika moramo se naučiti koristiti film kao sredstvo komunikacije i razumijevanja, a kao neko ko želi da prenese svoje poruke masama moramo znati da je film idealan način za to. Biti reditelj svakako znači proći određenu školu i usavršavanje, no biti mladi autor koji kroz film pokušava da priča o svojim problemima je nešto što je danas lako i dostupno svima i može biti početak za vaš profesionalni filmski put. Ko god se želi okušati u tome, neka bude siguran da neće izabrati pogrešnu stranu, no neka bude spreman na veliki izazov koji slijedi, jer film koliko god izgledao jednostavno u finalnu, ipak jedna kompleksna i veoma zahtjevna stvar kojoj se treba dosta posvetiti da bi izazvala efekat koji želimo.

Preporuka publici na koje filmove posebno trebaju obratiti pažnju? Glede Festivala, definitivno bih preporučio filmove u glavnoj kategoriji – Kratki metar, a nakon toga filmove „Ivan“ Janeza Burgera, koji je sa 65. Pule došao sa nagradom za najbolju glumicu, a onda i film „Lijenština“ mladog crnogorskog reditelja, debitanta Alekse Stefana Radunovića koji idealno ilustruje priče koje želimo da prikazujemo i teme kojima želimo da se bavimo.