Kumjana Novakova autorica filma o preživjelim osobama seksualnog nasilja u Foči: Primjer koji živimo je Palestina
"Bila sam dio akademskog osoblja u Centru za interdisciplinarne studije i uz podršku profesora Zdravka Grebe nas par je formiralo Pravo Ljudski Film Festival. Od tada radim na polju presjecanja istraživanja. Završila sam magistarski studij metodologije istraživanja i dokumentarnog filma u Holandiji. Napustila sam akademiju jer je to izrazito hijerarhijski i patrijarhalan prostor u kojem nema prostora za imaginativne i radikalne prijedloge. Film i umjetnost generalno daju mogućnost eksperimenta u svakom smislu", tvrdi ona.
Film "Silence of reason" u četvrtak od 17:30 sati
U sklopu programa "Suočavanje s prošlošću" u kinu Meeting Point bit će prikazan film "Silence of reason" čija je autorica upravo Kumjana Novakova. Film će se prikazivati sutra od 17:30 sati u kinu Meeting Point, a ulaz na projekciju je besplatan. Kumjana pojašnjava šta je sve predstavljeno kroz ovaj film i kakva je njegova društvena vrijednost.
"'Silence of Reason' je film koji transformira sudsku arhivu iz slučaja Foča pri Međunarodnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u filmsku arhivu preživjelih. Radi se o arhivskom filmu koji se gradi od svjedočanstava žena i dokaza Tužilaštva. Naime, riječ je o postupku koji otvara prostor samo za preživjele i time mijenja generalno prihvaćeni diskurs žrtve koju definiraju jedino nasilje i nasilnici. Nakon dvije decenije, naš diskurs o 90-tim je izrazito patrijarhalan. Žensko ratno iskustvo gradi se na šutnji i submisivnosti, umjesto da hrani zacjeljenje kroz narativ preživjelih koje su putem svjedočanstva uspjele da promijene Međunarodno krivično pravo", kazala je.
Film osvojio preko 20 međunarodnih nagrada
Kako tvrdi Kumjana, zahvaljujući svjedokinjama koje su se izdigle iznad individualne traume mi živimo u manje patrijarhalnom pravnom sistemu. Njen film "Silence of Reason" do sada je osvojio niz nagrada među kojima se izdvaja i Nagrada za ljudska prava 29. Sarajevo Film Festivala.
"'Silence of Reason' je uspio naći svoj put do hiljada i hiljada gledatelja i gledateljica. Prikazan je na preko 50 međunarodnih festivala i osvojio preko 20 međunarodnih nagrada. Najveće priznanje je to da je film prikazan u svim bivšim republikama Jugoslavije i u svakoj od sedam država, počevši od BiH dobio je nagrade i priznanja. Mislim da u kontekstu nacionalističkih i isključivih tvrdnji da ne postoji zajednički kulturni prostor i da smo zauvijek razdvojeni, najveći uspjeh filma je da se očigledno prihvata kao filmska arhiva solidarnost i koja na neki način idalje objedinjuje", pojasnila je.Na korak do Oskara
Osim ovog filma, Kumjana je radila na nizu drugih sa sličnom tematikom. Među njima izdvaja se film "Disturbed Earth" koji se osvrće na posljedice genocida počinjenog u Srebrenici. Ovaj film ušao je i u uži izbor za dodjelu Oskara, što je izuzetan uspjeh.
Kako pojašnjava Novakova, riječ je o filmu čiji se jezik razvija od prijedloga da moramo biti nježni i pažljivi prema preživjelima, predlaže zacjeljenje i slušanje preživjelih jer su oni izvor znanja.
"Naš autorski postupak transformiše prostor filma u prostor u kojem učimo kroz punu posvećenost prostoru Srebrenice: kroz ljude, krajolik, grad. Time se suprotstavljamo nacionalističkim narativima koji se uvijek temelje na neinteresovanju za druge, odnosno na individualnoj nemoći i neželji da se sluša i uči. Najekstremnija forma tih isključivih narativa je negiranje stradanja drugih odnosno konstantna viktimizacija sebe. Primjer koji trenutno svi živimo je Palestina: narativ moći i nasilja ne sluša preživjele, ne gradi odnos prema drugom kao prema ljudskom biću, već prisvaja isključivo pravo na identitet žrtve. Individualna ljudska iskustva su svuda različita, ali su mehanizmi jako slični", kazala je.
"Nemam luksuz da se ne bavim političkim temama"
Iz tog razloga tvrdi da je bitno slušati, učiti i razvijati interesovanje za okolinu i za sve različito te učiti biti empatičan. U konačnici ona pojašnjava i zašto se kroz svoje filmove pretežno bavi političkim i društvenim temama.
"Kao žena koja radi i živi u postratnom, tranzicijskom prostoru koji se sa jedne strane bori sa svojim demonima, a sa druge strane legitimira nasilje imperijalizma i kolonijalizma bijele Evrope kroz nekritičko usvajanje problematičnih kulturnih i društvenih modela, ja nemam taj luksuz da se ne bavim političkim temama", poručuje.
Kao najveću moć umjetnosti ona smatra činjenicu da je umjetnost prostor u kojem se moć kao ideja propituje jer su moći i mogućnosti rada potpuno otvorene i neograničene.