Intervju / Mirsad Purivatra: Teško je bilo okupiti tri filmska velikana na SFF-u, radujem se svim gostima
Bliži se 24. izdanje Sarajevo Film Festivala, jednog od najznačajnijih filmskih festivala u ovom dijelu Evrope. Za to ste zaslužni upravo vi i cijeli tim ljudi. Jeste li očekivali da će Sarajevo Film Festival od Ljetnog festivala 1995. izrasti u ono što je danas?
Festival je pokrenut sa vrlo jasnom vizijom i ciljevima. Tokom ove 23 godine radili smo predano, mnogo učili, pravili kvalitetne poslovne veze i moram priznati da nismo previše iznenađeni veličinom i utjecajem Sarajevo Film Festivala. Pravac kojim smo zacrtali da će se festival razvijati ostao je isti od početka djelovanja sve do danas. Jedina stvar koja na neki način izlazi izvan okvira očekivanog jeste vjerovanje da će godinama i ostvarenim uspjehom biti lakše organizirati ovaj događaj. Mi smo se razvijali puno većom brzinom nego što su se razvijali tehnički uslovi za uspješnu realizaciju našeg posla. Nakon skoro četvrt vijeka postojanja, mi i dalje vodimo bitku sa infrastrukturnim problemima.
Zanimanje publike za filmove je veliko. U čemu je tajna – u dobrom odabiru filmova, u konceptu programa ili nečem trećem?
Mi stalno radimo na unapređenju koncepta festivala, pratimo promjene u filmskoj industriji, ali i pokušavamo razumjeti i prepoznati potrebe naše publike. Kako nas budžetski okviri ograničavaju u programiranju, veoma pomno biramo sadržaje. Uvijek smo preferirali kvalitet u odnosu na kvantitet i mislim da je to jedan od bitnih faktora koji je izgradio našu današnju publiku. Sretni smo što je čitava jedna generacija publike odrasla sa našim festivalom, što su djeca koja su gledala filmove na dječijem programu 2000. godine danas izrasla u publiku naših programa na Otvorenom kinu Raiffeisen ili Meeting pointu.
SFF ima jasan koncept ali uvijek donosi nešto novo, podiže standarde. Šta je novo u odnosu na prethodnu godinu?
Kreiranje festivala je dugotrajan proces koji teče u kontinuitetu, a za neke promjene je potrebno i više godina rada. Sarajevo Film Festival se trenutno nalazi u trećoj godini restruktuiranja i ove godine smo posebnu pažnju posvetili uvođenju mlađih saradnika na rukovodne pozicije. Stoga će ova godina biti godina stabilizacije i podizanja kvaliteta u realizaciji festivala.
Ove godine predsjednik žirija je oskarovac Asghar Farhadi, filmom Hladni rat oskarovaca Pawlikowskog počinje 24. Sarajevo Festival, program Posvećeno je u znaku turskog reditelja Nurija Bilgea Ceylana čija će i izložba biti otvorena... Značajna imena iz svijeta umjetnosti i nove filmske snage u Sarajevu – je li to ono što čini posebnost Festivala?
Za istinske ljubitelje filmske umjetnosti prisustvo ova tri velikana savremenog filma je događaj bez presedana. Nije bilo jednostavno imati njih trojicu u isto vrijeme na istom mjestu u trenutku kad su njihovi filmovi, nakon uspješnog pojavljivanja u Cannesu ovoga ljeta, ušli u programe svih mogućih festivala, velikih i malih.
Kome se posebno radujete što ćete mu biti domaćin u Sarajevu?
Radujem se svim gostima jednako! Radujem se mladim učesnicima programa Talents Sarajevo koji svojim talentom, kreativnim nabojem i mladalačkim optimizmom svake godine stvaraju posebnu festivalsku atmosferu. S druge strane Farhadi, Pawlikowski i Ceylan u isto vrijeme zajedno je situacija koju bi svaki direktor festivala mogao samo poželjeti.
SFF ima veliki utjecaj na filmski biznis, ali je činjenica da je njegov utjecaj mnogo širi. Koliko i kako utječe i na druge privredne grane, u kontekstu da ste prošle godine najavili da će jedna nezavisna međunarodna agencija provesti studiju o utjecaju Sarajevo Film Festivala?
Godinama smo svjesni da je ovo što radimo posao koji ima svoje opravdanje ne samo u kulturološkom smislu nego i ekonomskom. Rezultati studije o ekonomskom, kulturnom i društvenom utjecaju SFF-a, do kojih je došla vodeća konsultanstka kuća na planu kreativnih industrija, Olsberg SPI iz Velike Britanije, nisu nas sasvim iznenadili. Na naše veliko zadovoljstvo, oni su čak i bolji nego što smo očekivali. U onom prvom dijelu posla, onom koji mi pokrivamo, formiranje budžeta i realizacija festivala, uvijek smo znali koliko sredstava unosimo u projekt i koliko trošimo. Nepoznato nam je bilo kakav učinak SFF ima na šire krugove - u drugom redu, preko naših vanjskih dobavljača, ili u onom trećem redu – preko naših gostiju koji u Sarajevu troše novac za vrijeme festivala kupujući hranu, poklone, vozeći se taksijem, plaćajući smještaj itd. Dobivena procjena od oko 51 milion KM govori sama za sebe o značaju Sarajevo Film Festivala na ekonomski život grada.
Bez obzira na dobre rezultate i promociju BiH u svijetu, finansijska podrška institucija sve je manja. Koliko je prisutna institucionalna pomoć ove godine, a koliko sponzorska?
Podrška institucija na svim nivoima je u posljednjih nekoliko godina pala na manje od 30 posto budžeta SFF-a što je u poređenju sa značajnim evropskim festivalima izuetno nizak procenat. Sponzorski ugovori donose oko 40 posto naših prihoda i vrlo su stabilni. Oko 20 posto budžeta dolazi iz evropskih fondova, a ostatak od prihoda putem ulaznica. Ove godine se desio značajno pozitivan pomak u saradnji sa Gradom Sarajevo. Nakon gotovo 5 godina potpuno ukinute podrške festivalu, novi gradonačelnik Abdulah Skaka i Gradsko vijeće su vratili SFF u sistem finansiranja i procjena je da će s tim grantom ukupni udjel finansiranja preko državnih institucija preći postotak od 31 posto. U ovom trenutku još uvijek nemamo odluku na Federalnom nivou, a podrška Vijeća Ministara je već deceniju simbolična i nema tendenciju rasta. Važno je istaći da pomenuta studija pokazuje da na svaku konvertibilnu marku javnog novca, a u tu sumu su ušli i značajni evropski grantovi, SFF vraća u budžet 2,11 KM. Kad bi se iz količine "javnog novca" izbacili evropski grantovi, ovaj odnos uloženog i vraćenog novca bi bio još veći.
Umorite li se ikada od objašnjavanja koliko je Sarajevo Film Festival važan?
Umorim se, naravno. Čak i ova objava studije ima prizvuk "ubjeđivanja". To je javni dokument i zadovoljni smo da je rezultate ove nezavisne studije objavio vodeći filmski magazin Screen. Također, moram napomenuti da je SFF redovno nagrađen grantovima evropskog fonda Creative Europe gdje nezavisni eksperti ocjenjuju kvalitet evropskih festivala i marketa. Svrstani smo u sami vrh tih kategorija i takva priznanja, uz svu pozitivnu atmosferu koju prave građani Sarajeva i naši gosti tokom festivala, stvaraju osjećaj da je ovo što radimo ipak jedan svrsishodan projekt i da umoru ne bi trebalo pridavati veliku važnost.
Zamišljate li budućnost ovog festivala i kako ona izgleda?
Živimo u vremenu u kojem uprkos svoj tehnologiji kojom raspolažemo nismo u stanju predvidjeti treba li izaći na ulicu s kišobranom ili ne. Ipak, s moje tačke gledišta - budućnost festivala bi trebala biti svijetla. Imamo kvalitetne mlade ljude, koji bi trebalo da svojim znanjem i talentom preuzmu rukovođenje kad za to dođe trenutak. Taj proces preuzimanja i predavanja posla između dvije generacije rukovodećih ljudi je već počeo.
Bivša voditeljica Wendy Williams proglašena kognitivno oštećenom i trajno nesposobnom osobom
Svijet nogometa nešto slično nikad nije vidio: Derbi za titulu gledali na ekranu zbog koncerta
Možete li prepoznati koja sarajevska ulica je na fotografiji snimljenoj 1947. godine?
