Mračno, potresno i fascinantno: "Dark“ vas vodi u pakao u kojem je vrijeme samo iluzija
"Dark“ je prva Netflixova njemačka produkcija, snimljena je 2017. i 2018. godine u 4K rezoluciji u šumi nadomak Berlina i sadrži dvije sezone sa po deset jednosatnih epizoda. Kreirali su je Baran bo Odar i Jantje Friese, koji su nastojali estetiku filma prenijeti na male ekrane i prvom stvari kojom su se vodili bila je vizualizacija neobične priče kroz atmosferičnu fotografiju. Prva sezona lansirana je uz promotivni slogan „Ne radi se o tome gdje, nego kada“ i počinje Einsteinovom rečenicom:
„Prošlost, sadašnjost i budućnost samo tvrdoglavo postojana iluzija . Smještena u izmišljenom njemačkom gradiću Waldenu i prati živote mještana koji skrivaju nebrojeno mnogo tajni. Počinje samoubistvom vješanjem i već u prvim minutama odvodi gledatelja u stanje psihoze.
Serija je postala instant hit, a uspoređivali su je s Netflixovim projektom „Stranger Things“, koji okosnicu radnje temelji na zapletu oko nestanka djeteta u otuđenom predgrađu u osamdesetima i uključue djevojčicu s psihokinetičkim sposobnostima. Ipak, serija više liči na estetiku Davida Lyncha i misterije oko toga ko je ubio Lauru Palmer u „Twin Peaksu“. Kada bi David Lynch nekim čudom postao Nijemac, snimio bi upravo ovakvu seriju, o prirodi zla, slobodnoj volji i zakonima univerzuma.
Fragmentarna dramaturgija naoko odvojenih priča, čiji su dijelovi isprepleteni ili utiču na događaje i okolnosti neke druge priče, uvijek oduševljavaju, a u seriji „Dark“ radnja je izlomljena kroz vremensku dimenziju. Tri vremenska toka smještena su u 2019, 1986. i 1953. godinu, s međusobnim razmakom od 33 godine i slijede pretpostavke vezane za fenomen lunarne godine, koja se sastoji od 33 ciklusa, gde se nakon svakog dogodi isti događaj, odnosno, gdje se brišu granice između vremenskih tokova. Isti karakteri u različitom vremenu predstavljaju se multipliciranjem glumaca, a na samom kraju sezone radnja odlazi u daleku 2052.-u. Otud i špica koja je snimljena s efektom ogledala, kao simbolika identičnih događaja koji se prelamaju kroz iluziju vremena.
Kada djeca iz gradića Walden počnu nestajati, potaknuće razotkrivanje slijeda mnogih prevara i tajni koje su skrivane dugi niz godina. Nestanci nisu tipična priča o otmici ili seksualnom nasilju nad djecom. Ova djeca umiru na načine koji zbunjuju patologe i vještake sudske medicine. Četiri porodice Tiedemann, Doppler, Kahnwald i Nielesen kreću u potragu za krivcima i odgovorima, a vremenska rupa usred šume odvest će ih do saznanja ako neki od njih vode dvostruke živote. Sve se događa u blizini nuklearne elektrane, a zanimljivo je da se spominje i nuklearna katastrofa u Černobilu i da je jedan od likova upravo direktorica elektrane koju pratimo u više vremenskih dimenzija. Serija propituje egzistencijalna pitanja vremena i načine na koje ono utiče na ljudske živote. Prevare, ubistva, intrige, nerazjašnjeni nestanci i bolesni porodični odnosi su generatori radnje, uz dozu nadnaravnog. Postupci likova su determinirani i nema slobodne volje u vremenskoj kapsuli, a poražavajuće je što u paklu ovako loših međuljudskih odnosa i postupaka postaje nebitno ko je ubio djecu. Lajtmotiv su mrtve ptice koje povremeno padaju s neba.
Putovanje kroz vrijeme vrlo je inteligentno razrađeno u seriji (uz neobičnu spravu uz pomoć koje se ono pomjera naprijed-nazad), ali isto tako traži inteligentnog gledatelja koji će pažnju na tok radnje usmjeriti u punom kapacitetu, bez da paralelno zaviruje u mobitel ili radi nešto usputno. Priča je vrlo kompleksna i prati četiri različite porodice i ukupno 72 lika, uz poneku misteriju, a na internetu postoje neki shematski prikazi „ko je ko“ i porodična stabla. Nastojanja gledatelja su da shvati kako je došlo do razdvajanja vremena.
Druga sezona njemačke Netflixove uspješnice izašla je 21. juna 2019. što se poklopilo s datumom kada je Mikkel izvršio samoubistvo u prvoj sezoni. Druga sezona radnjom započinje nekoliko mjeseci nakon prve i opisuje događaje koji su se zbili 2020., 1987. i 1954. godine. Stvari se dodatno usložnjavaju, pa vremeplov doseže 1921. godinu u prošlosti i 2054. godinu u budućnosti. Priča postaje još kompeksnija i teža za shvatiti, pa traži predznjanje o likovima temeljeno na praćenju prve sezone. Druga sezona će vas toliko iznervirati jer vam neće dati da joj olako priđete u moru onih koje se lako gledaju i u kojima se lako detektuju misterije i rješenja.
Druga sezona dolazi također u 10 jednosatnih epizoda i propituje vječito filozofsko pitanje o tome mogu li oni koji putuju kroz vrijeme mijenjati prošlost. Ukoliko uspijete proći kroz sve epizode, onda će vas obradovati informacija da 3. sezona stiže uskoro i da bi po najavama i ukoliko ne bude odgoda zbog vanredne situacije usljed pandemije koronavirusa, na Netflixu trebala biti dostupna od 26. juna. Autori nisu htjeli otkrivati previše, ali su najavili da će svi likovi uspjeti završiti svoj ciklus.
Inače, Netflix u novonastaloj globalnoj pandemiji postaje veliko opterećenje za internet, obzirom da je većina svjetskog stanovništva zatvorena u kućama i skoncentrirana na on-line sadržaje, konferencijske pozive i streaming servise. Korištenje interneta bilježi rast od 50 %, a Evropska komisija je pozvala čelne ljude Netflixa da probaju ponuditi sadržaje u manjoj rezoluciji, te da sadržaje u HD-u zamijene onima u SD kvalitetu.
