Hladni (filmski) rat
208

Na Netflix stiže ruska verzija priče o Černobilu: Ljubav otporna na radijaciju

Piše: Ines Mrenica
Trijumfalni uspjeh HBO-ove mini serije "Chernobyl" potaknuo je ruske autore da svijetu ponude vlastitu viziju nuklearne katastrofe koja je zadesila Ukrajinu 1986. godine. Umjesto na historijske fakte, film "Chernobyl 1986" se fokusira na fikcionalnog vatrogasca u borbi s posljedicama eksplozije nuklearnog reaktora.
Neslužbeni izvori navode kako je od posljedica černobilske katastrofe smrtno stradalo između 200 i 400 hiljada ljudi, dok je pogubnu radioaktivnost osjetilo čak 5 miliona ljudi. Eksplozija nuklearnog reaktora u ukrajinskom gradiću Pripjatu rekonstruisana je u brojnim dokumentarcima, a postala je idejno polazište i u brojnim književnim djelima. Međutim, pravu senzaciju je izazvala mini serija "Chernobyl" u produkciji HBO-a i Skya, 2019. godine, odvodeći nas u samo središte najgore tehnološke katastrofe koja je zadesila čovječanstvo u posljednjim danima aprila 1986. godine, u zemlji koja više ne postoji.

Globalna popularnost serije i poruka koju je poslala potakla je Ruse da daju svoj ekspresni filmski odgovor. Na Netflixu će 21. jula biti dostupan ruski igrani film "Chernobyl 1986", koji je režirao Danila Kozlovsky. Radi se o melodramatskoj fantaziji snimljenoj u kontekstu Černobilske nuklearne katastrofe, a glavnu ulogu u filmu tumači upravo reditelj, igrajući atraktivnog mladog vatrogasca, koji ostavlja posao u Pripjatu kako bi realizirao vezu sa svojom partnericom Olgom u Kijevu.

Ruski filmski kritičari su doslovno "sahranili" film, zamjerajući mu što se fokusira na glavnog lika, a ne opisuje pravi horor koji je prouzrokovala tragedija, klasificirajući film više holivudskim i od same holivudske verzije Černobila. "Chernobyl 1986" (čiji je naslov u originalu "Chernobyl: Abyss") usiljeno se trudi dopasti slavenskom gledatelju, igrajući na kartu patriotske identifikacije s bivšom državom. SSSR kod dijela populacije i dalje budi nostalgične emocije, nešto kao i Jugoslavija na prostorima nastalim nakon njene disolucije.

Zona isključenja

Ruski odgovor na jednu od najboljih ikad snimljenih mini serija - HBO-ov "Chernobyl", prvo je bio da je okarakteriše kao "antisovjetsku prljavštinu", a zatim da dođe u vidu ljubavne priče koja bi trebala da zasjeni ono što je kritikovala serija, a to je činjenica kako je jednu od najgorih katastrofa u historiji čovječanstva prouzrokovala ljudska nekompetentna ruka, što su tadašnje vlasti SSSR-a pokušavale zataškati, noseći se s krizom vrlo loše i u smjeru stvaranja nepotrebnih žrtava zbog odgođene reakcije.

Eksplozija nuklearnog reaktora, koja se događa 26. aprila 1986. godine, pomrsit će planove glavnom junaku, pa je Alexei Karpushin prisiljen da se vrati u Pripjat kako bi spasio svoje kolege s krova nuklearne elektrane i spriječio da se dogodi još jedna eksplozija, ona koju bi mogla izazvati voda. Alexey će, kao i u svakom nerealnom filmu katastrofe, proći gotovo netaknut radijacijom.

Ultimativni heroj filma Alexey udružuje snage s inžinjerom Veleryjem i Borisom, vojnim roniocem, na skoro nemogućoj misiji isušivanja vode iz rezervoara koji se nalazi ispod gorućeg reaktora. Oni nemaju vremena ni za planiranje niti za bilo kakvu strategiju, jer voda u poplavljenim koridorima svakog sata postaje sve vrelija, što može dovesti do nove katastrofe. Tri muškarca kreću u misiju, spremni da žrtvuju vlastite živote, te zaranjaju u dubine nuklearne elektrane.

"Chernobyl 1986" je prvi ruski igrani film koji se bavi posljedicama Černobilske katastrofe i govori o nastojanjima empatičnih ljudi koji su se žrtvovali kako veliki dio Evrope ne bi postao zona isključenja, gdje život naprosto više neće biti moguć. I dok se HBO dominantno bavio političkim aspektom saniranja katastrofe, Rusi su fokus prebacili na personalnu priču. Ipak, dva sata, koliko traje film, u odnosu prema seriji, nije dovoljno vremena da se priča raspline u nekoliko smjerova.

Ono gdje film nije uspio, a serija jeste, je polje vizualizacije. Kamera Kseniye Serede na trenutke bilježi fascinantne prizore, a onda u sljedećoj sceni filmska fotografija naglo pada kvalitetom, narušavajući kontinuitet kolorita. Ipak, film je zanimljiv i vrijedan gledanja, jer priča o Černobilu uvijek nanovo podsjeća kako je čovjek u stanju prouzročiti katastrofu goru od bilo kakve prirodne pošasti.

Černobil je nakon istoimene serije postao neiscrpan izvor inspiracije za filmske radnike, ali i morbidna turistička atrakcija, gdje se posjetiteljima prilikom obilaska područja pokazuje stepen radijacije, koji se očitava na mjernim instrumentima. Poseban dojam na ekstravagantne turiste ostavljaju prizori i iz Pripjatske bolnice, gdje i danas postoji odbačena odjeća vatrogasaca kontaminirana radioaktivnim česticama.