Novi dokumentarac na Netflixu: Kako je počeo Prvi svjetski rat na balkanskom poluotoku
Njegov službeni sinopsis kaže: "Mjesec dana nakon ubistva austrougarskog prijestolonasljednika počeo je Prvi svjetski rat, ali je taj ulog pripreman decenijama ranije."
Među mnogobrojnim naslovima koji se bave atentatom na nadvojvodu Franza Ferdinanda, nijedan do sada u ovolikoj mjeri nije uradio sveobuhvatnu analizu onoga što je svijet odvelo u Veliki rat, koji će iza sebe ostaviti desetine miliona mrtvih.
Uz obilje arhivskih snimaka Jugoslovenske kinoteke i dvadesetak svjetskih arhivskih centara, kao i uz učešće brojnih sagovornika, autor Skundrić se bavi položajem Srba s kraja 19. i početkom 20. stoljeća u tadašnjoj Bosni, navodeći primjere antagonizama koji su doveli do Aneksije, a potom i do formiranja organizacija poput "Crne ruke" i "Mlade Bosne".
Godine 1910. u BiH je bilo 90 posto nepismenih
Sve što su Austrijanci radili u Bosni bilo je usmjereno ka eksploataciji rudnih bogatstava. Imali su više policijskih stanica nego škola u to doba. Poražavajuća statistika kaže da je 1910. godine od ukupnog broja stanovnika Bosne njih 90% bilo nepismeno.
Dušan Bataković iz "Centra za balkanske studije" u filmu govori o 1882. godini, kada novi austrougarski ministar finansija, a time i upravitelj BiH, postao je historičar Benjamin von Kallay, koji je dvadeset godina vedrio i oblačio ovim prostorima. Von Kallay je napisao je historiju Srba a onda je došao u Bosnu i rekao Srbima da su Bosanci. Nametnuo je bosanski jezik i zabranio čak i svoju knjigu u kojoj je tvrdio da su svi stanovnici BiH srpskog porijekla.
Historičari, koji se pojavljuju kao sagovornici u filmu, smatraju da je netrpeljivost prema Srbima doprinijela da Austro-Ugarska isprovocira svjetski rat, iako se govori i o tome da je taj sukob maskirao ono što je pronađeno u dokumentima još sredinom šezdesetih godina, a to je da je Berlin planirao rat u Evropi nekoliko godina pred njegovo izbijanje, ali ga je odgađao do trenutka kada je vojska bila spremna u ljeto 1914. godine.
Srbi su, navodno, iskorišteni u igri velikih sila, pa i dva pucnja u Franca Ferdinanda da se uđe u Veliki rat. U filmu se govori i o čudnim okolnostima atentata, gdje je posebno upečatljiv podatak da je pored hiljada vojnika i policajaca u tadašnjoj Bosni, za vrijeme posjete austrijskog prijestolonasljednika Sarajevu, od Skenderije do Vijećnice osiguravalo tek nekoliko desetina službenih lica. Insinuira se da je car Franjo Josip, a to nije prva priča o tome da atentat nije bio slučajan, poslao rođaka u Sarajevo s ciljem da ga žrtvuje i dobije bilo kakve razloge za objavu rata Srbiji. Gavrilo Princip bio je samo maneken te ideje. Austrijanci su znali da će Rusija stati a stranu Srba, pa su u taj rat po svaku cijenu željeli uvući Njemačku.
Iako je film dokumentarni, posjeduje sve odlike vrhunskog trilera, koji historijske fakte tumači na način da je Prvi svjetski rat bio samo logična posljedica dugoročnih i kompleksnih političkih igara. Ovaj dokumentarac dokazuje nevjerovatnu moć filma, demonstrirajući kako slaganje pažljivo odabranih kadrova, historijskih fakata i izjava može rezultirati potpuno novim viđenjem nekog značajnog događaja. Film je zanimljiv jer objašnjava nastanak nekih ukorijenjenih uzrečica, poput ("sad ili nikad"), koje koristimo, a da uglavnom ni ne znamo njihovo političko porijeklo.
"Dugo putovanje u rat" je prvi srbijanski dokumentarni film na Netflixu, a dostupan je u 30 zemalja i sedamdesetak miliona pretplatnika američkog streaming servisa. Na IMDB-ju ima visoku ocjenu 8.1 od 10, a u nekoliko evropskih zemalja nalazi se među najgledanijim sadržajima na Netflixu. Ako ga pogledate, puno stvari će vam biti jasnije. Ili vam više ništa neće biti jasno.
