"On the Line": Novi film Mela Gibsona reći će vam sve o današnjim medijima
"Iznad svega, film je posao... Neovisnost je stvarno super stvar jer možete biti malo hrabriji i riskirati malo više s onim što radite", izjavio je svojevremeno Gibson, objasnivši zašto su njegovi filmovi tako posebni. "On the Line" je novi naslov u kino distribuciji u kojem pokazuje raskoš talenta. Napisao ga je i režirao Romuald Boulanger i pored svim manjkavosti u priči, glavni glumac je njegov najsvjetliji trenutak.
Ako ste nedavno gledali Netflixov triler "The Guilt", razarajuću priču o pokušaju 911 operatera iz Los Angelesa da usred noći spriječi pokušaj otmice, znat ćete da slušanje neke priče može biti jedinstven filmski doživljaj. "On the Line" vodi nas u studio danas pomalo zapostavljanog medija - a to je radio i donosi sličnu situaciju. Film koji se sluša.
Sudbina pali radio
Posljednjih 25 godina, Elvis je davao savjete onima koji su ga zvali uživo u njegov poznati noćni talk show. On je jedan od posljednjih legendarnih radijskih voditelja, koji društvene mreže smatra beskorisnima, ali mora misliti na slušanost i popularnost, od čega zapravo i ovisi sudbina svakog medija. Popularnost je stekao na surovom jeziku i bespoštednim ironičnim komentiranjem svega, svakoga i svačega.
Smjena počinje u ponoć, kada psihički rastrojeni ljudi uglavnom ne spavaju, pa Elvis ćakula s onim sumanutim umovima Los Angelesa koji imaju hrabrosti o svojim problemima progovoriti u telefosku slušalicu. Ali, to nije jedini pritisak u životu medijskog šljakera. Elvis u očima današnjeg svijeta ima previše godina, a svijet previše čudaka koji se zalijeću u medije, misleći da u eteru mogu riješiti svoje probleme.
Jedna takva noć je upravo počela, a jedan poziv pokreće akciju neviđenih razmjera kada muškarac s druge strane telefonske linije počinje ucjenjivati voditelja i navoditi ga na svaki sljedeći potez u talačkoj krizi. Gary je oteo njegovu ženu i dijete (Olivia i Adria), te prijeti da će ih ubiti, a cijelu zgradu dići u zrak, ako se ne poslušaju njegove instrukcije. Razlog za to je navodno samoubistvo njegove djevojke koja je odlučila okončati život zbog Elvisovog verbalnog zlostavljanja i ponižavanja. Elvis očajnički želi spasiti ženu i kćer, nešto kao junak u filmu "Apocalypto", ali ne tako krvavo, pa sa svojim smušenim toncem luta po zgradi upadajući u svaku dobro namještenu zamku.
Kada sve kulminira s nekoliko žrtava, Elvis se suočava s teroristom u studiju. Tada slijedi nevjerovatan preokret (u programu uživo) koji zapravo potapa cijelu situaciju, ali dovede do konačnog cilja. Javnost je uznemirena skoro kao prilikom emitiranja radio-drame "Rat svjetova" Orsona Wellesa, a uskoro neće biti čovjeka koji nije čuo za Elvisov talk show.
"On the Line" je tipičan primjer primjene dramaturške tehnike koja se naziva deus ex machina. Radnja kojom se naizgled nerješiv problem u priči iznenada i naglo rješava neočekivanim i malo vjerojatnim događajem neke u kinu može ostaviti u nedovoljno zadovoljavajućoj situaciji dok će drugi guštati uz sve draži prenkovanja.
Nešto malo gledatelja koji su film ocijenili na IMDB-ju prešli su jedva 5 (od mogućih 10), ali film vrijedi pogledati, jer Mel Gibson dobro stari, a talenat da nas tjera da nepomično buljimo u njega dok glumi i nakon toliko godina je rijetkost u svijetu filma. Nevjerovatno je da glumac i pored svojih učestalih homofobnih i antisemitističkih izjava uspijeva odoljeti cancel kulturi. Znamo da je "prekardašio" u nekoliko navrata, u svađi s policajcem i onda kada je Winonu Rider pitao da li je i ona jedan od onih koji su bježali iz peći, aludirajući na spaljivanje Jevreja u koncentracionim logorima.
Tako brutalne rečenice ipak ne izgovara u filmu "On the Line", ali glumi otprilike takvog lika koji bi to i mogao izgovoriti.