"Oprosti nam dugove naše" prikazuje patnju kockara: Priča o poroku zbog kojeg mnogi gube tlo pod nogama

Kockanje je još 1980. godine definisano kao psihološki poremećaj, odnosno poremećaj kontrole nagona. Pitali smo reditelja vjeruje li da je moguće promijeniti svijest društva o ovom problemu.

"Mislim da je moguće ili možda bolje rečeno: ne smijemo prihvatiti stav da je društvo nemoćno i da ne možemo učiniti ništa s tako važnim i teškim problemom. Funkcija postojanja država pa time i organizovanog društva jednostavno se može svesti na zaštitu pojedinca, kako na zaštitu egzistencije pojedinca i njegovu fizičku bezbjednost, tako i na zaštitu svih segmenata njegovog života: pravnu, socijalnu, zdravstvenu itd.", rekao je.

Dodao je da u tom svjetlu treba vidjeti i borbu protiv ovisnosti o kocki: kao zaštitu pojedinaca koji žive tu pored vas, vaših poznanika u firmi ili u komšiluku, članova porodice, ljudi za koje i ne znate kroz kakve probleme prolaze.

"Rješenje tako kompleksnog problema kao što je kocka i ovisnost o njoj zahtijeva uključenost i saradnju mnogih državnih institucija, počevši od onih za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, ali ono može doći samo onda ako dođe do promjene društvene svijesti, tj. onda kada društvo bude spremno slobodno i otvoreno govoriti o problemu", ispričao je.

Kladionice su širom bh. gradova na dohvat ruke mladim ljudima, gotovo odmah pored škola. Postavlja se pitanje je li vlast kriva za ovaj problem ili je riječ o nemogućnosti kontrole pojedinaca, kako je u filmu naveo jedan od sagovornika.

"Bilo koji oblik ovisnosti je kako lični, tako i društvenih problem. Film 'Oprosti nam dugove naše' nas uvodi u grad Mostar i kroz svjedočanstva nekih od glavnih likova upoznajemo kontekst grada i sredine u kojoj su oni počeli kockati i postali ovisni. Između ostalog govore o traumatičnom poratnom stanju u kojem, kako kaže jedan od likova, mostarski psiholog Marko Romić, nikakav novi sustav nije izgrađen, a ako jeste, onda je to haos koji pogoduje različitim vrstama ovisnosti. Ekonomski i socijalni faktori definitivno svugdje u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, utječu na mogućnost ljudske ovisnosti o kocki, alkoholu, narkoticima ili bilo čemu drugom. Ipak, uvijek je riječ o ličnoj ovisnosti pojedinca", kazao je.

Radeći na filmu, Kreso je imao priliku poznati neke od njih, koji su bili spremni govoriti o ovisnosti, vlastitoj odgovornosti i krivici. Kaže da je kod većine njih jasno mogao osjetiti tešku grižnju savjest zbog problema, kako finansijskih, tako i emotivnih, koje su kockom nanijeli svojim najbližim.

"Čini mi se da je upravo ta grižnja savjest bila razlog što su neki, baš kao lik kojeg spominjete, odbijali da krivicu prenesu na bilo šta drugo osim na svoju ličnu nemogućnost kontrole", ispričao je.

Mnogi glumci i druge poznate ličnosti sve masovnije sarađuju s kladionicama. Kreso smatra da poznate ličnosti ne moraju biti moralne niti ih išta može natjerati na to osim njihovog ličnog morala.

"Ako mislite na promovisanje i reklamiranje kocke i kladionica, onda jedini razlog kojeg vidim iza toga je lična, finansijska dobit.

U tom smislu moj odgovor je: da, razumijem, ali ne opravdavam", kazao je.

Najmlađi član grupe u filmu "Oprosti nam dugove naše" kockanjem se počeo baviti kada je imao samo 12 godina. Zabrinjavajući je i podatak kako sve više žena upada u isti porok, što ukazuje na to da se ova industrija širi.

"Ako bih trebao imenovati jednu stvar za koju se nadam da će ovaj film barem potaknuti, ako ne promijeniti, onda je to odnos društva prema ovom problemu, a pogotovo prema pojedincima koji su ovisni o kocki. To je nešto o čemu sam već u vašim ranijim pitanjima govorio. Ne vjerujem da će nakon mog filma uslijediti brojni i otvoreni pozivi za pomoć ovisnika, ali nadam se da filmovi ovog tipa mogu doprinijeti svijesti o društvenoj klimi u kojoj takvi pozivi za pomoć ne bi trebali biti odgovoreni brzopletim predrasudama i osudom", rekao je.

Kreso živi u Holandiji, gdje je prošle godine legalizovano kockanje. Ovaj potez donio je državnoj kasi skoro milijardu eura. Sasvim je očekivano da ovaj problem tu uskoro postane još izraženiji.

"Podatak o veličini profita je samo jedna strana medalje. S druge strane stoji pitanje koliko će državu još koštati šteta izazvana kockom, bila ona materijalna, izražena enormnim dugovima koje kockari nerijetko stiču i ne mogu vratiti ili socijalna, koja se manifestuje kroz razorene živote pojedinaca i porodica kojima onda država treba pomagati", objasnio je.

Dodao je kako su problemi vezani za kocku i klađenje svugdje prisutni pa tako i u Holandiji.

"Moj film i jeste rađen u holandskoj produkciji i za potrebe holandske televizije, jer ono što film 'Oprosti nam dugove naše' donosi je jedna univerzalna tema i problematika. Zato naglašavam da srž mog filma čine ljudske priče i sudbine, a ne statistički podaci i faktografija. Jedan Holanđanin će vrlo dobro shvatiti pakao u kojem se našao jedan Bosanac ili Hercegovac, koji je prokockavši višegodišnju zaradu doveo sebe na rub finansijskog ponora i svoju porodicu do raspada, bez poznavanja svih detalja bh. ekonomske i društvene stvarnosti", naveo je.

AJB DOC nam svake godine donosi premijere kvalitetnih bh., regionalnih i internacionalnih dokumentaraca. Vjeruje li reditelj da ovaj festival nakon samo nekoliko godina postojanja već parira mnogim drugim poznatijim festivalima?

"Ono što znam o AJB DOC Film Festivalu i ono što sam čuo od kolega koji su već bili na festivalu je prilično impresivno. Programi prethodnih izdanja su bili vrlo jaki pa tako i ovogodišnje izdanje donosi kvalitetna i zanimljiva filmska ostvarenja. Nadam se da ću imati priliku pogledati neke od njih. Jako se radujem dolasku na festival, kako zbog premijere filma 'Oprosti nam dugove naše' i druženja s publikom i kolegama, tako i zbog ponovnog susreta sa gradom u kojem sam se rodio", naveo je Kreso na kraju razgovora za Klix.ba.

Sedmi AJB DOC će se održati u Sarajevu od 13. do 15. septembra. Film "Oprosti nam dugove naše", koji je u takmičarskoj selekciji, možete pogledati u utorak, 17. septembra u Cineplexxu u sali tri.

Ulaznice možete nabaviti u Box Officeu Cineplexxa od 9. do 17. septembra u periodu od 16 do 21 sat, a vikendom od 11 do 21 sat. Cijena ulaznice je pet KM. Kompletan program možete pogledati ovdje.