Otkrivamo detalje bh. filma "Sve si u pravu": Ostvarenje koje nas tjera na promišljanje o vlastitom životu
U Narodnom pozorištu u Tuzli u ponedjeljak, 28. oktobra ove godine premijerno će biti prikazan dugometražni film "Sve si u pravu". Riječ je o autorskom djelu umjetnika Azura Jahića, koji je na jedno mjesto okupio sjajnu glumačku postavu, a zapravo ovim projektom otvaraju se vrata tuzlanske kinematografije.
Jahić u razgovoru za Klix.ba kaže da je ekranizirao priču koja oslikava naše današnje živote, odnosno jasno se uklapa u vrijeme u kojem živimo. Shodno tome, kako navodi, gledatelji će imati priliku vidjeti ljude koji su izrazito etični i moralni, međutim, situacije ih navode u sukobe sa samim sobom.
"Generalno, danas je veoma teško ostati čist kao suza jer i najispravniji ljudi prije ili kasnije moraju pokleknuti. Film suštinski prati muškarca, koji je odrastao u porodici s velikim moralnim načelima, ali ga okrutnost bh. sistema odvodi u sasvim drugom smjeru. Krajnja odluka koju donese ostavit će najviše refleksija u ostatku njegovog života", ističe Jahić.
Glavnog lika Mirzu, odnosno osobu koju sistem gazi, bez mogućnosti da napreduje i dobije zaposlenje utjelovio je Armin Filipović. Kako nam kaže, linija koja ga povezuje s Mirzom je upravo nezaposlenje, koje prestavlja problem za brojne bh. generacije.
"Od samoga početka ova priča mi je bila zanimljiva jer govorimo o temi koja muči mene, ali i većinu generacija. Mirza jeste stariji od mene pet godina, ali strahujem da ću se ja za pet godina naći u njegovoj situaciji. Bilo mi je bitno da budem u toj priči, koja je zapravo naša svakodnevna. Također, postavlja nam i pitanja da li ćemo pokleknuti u određenom trenutku, da li ćemo izgurati svoje ideale te da li ćemo zapravo biti uvjereni u ono što mi osjećamo da je ispravno i da se nećemo prodati", ističe Filipović.
Film razotkriva sve slojeve društva u Bosni i Hercegovini, a u istom nisu Mirza i Selma. Dok se Mirza u jednom trenutku, nalazi u takvoj situaciji u kojoj mora donijeti odluku o tome da li će zadržati svoja moralna načela i ostati čistog obraza, ili će ipak prevagnuti na onaj tas vage koji je pun i koji mu donosi mnogo toga, Selma je žena koja ima moć, pomoću koje vlada u odnosu sa svojim mužem, društvu u kojem djeluje te situacijama u kojima se nalazi.
Ovaj lik nam prikazuje glumica Jasmina Čelebić – Tanović, koja ističe da je Selma spremna apsolutno na sve, svjesna da ima snagu novca koji sa sobom u današnjem vremenu iskrivljenih vrijednosti, povlači skoro pa svaki oblik sigurnosti.
"Život Selme je vrlo izazovan, ali lično se ne bih zamijenila s njom. Neko sam ko je sasvim suprotnog karaktera, jer iako dođem do, uslovno rečeno, neke trenutne moći, odnosno u prilici sam da vladam određenom situacijom - volim da to bude zasluženo jer je ljepše. Veoma je važno da se ovo ostvarenje bavi suštinom u kojoj živimo, odmaknuti od tema iz prošlosti koje su ispričane u većini bh. filmova", navodi Čelebić – Tanović.
Nadovezuje se da je kroz rad na ovom projektu naučila mnogo toga, a suštinski je spoznala da treba odrediti karakterne kočnice koje će nam pomoći da stanemo, promislimo i donesemo prave odluke koje će se pozitivno odraziti na ostatak našeg života. Ističe i da film pokazuje to da je skromnost vrlina te da upravo takvo biće uvijek pronalazi izlaz iz svoje mirnoće i tišine, bez vapaja za nečim velikim i materijalnim.
"Cijela priča pokazuje da prave vrijednosti moraju doći do izražaja kad-tad. Nekada sporo, ali sa većom pobjedom na kraju kada dođu na svoje pravo mjesto. Danas svi žurimo, a zapravo nigdje ne stižemo. Film i uloga su me naučili tome da moramo imati kočnice, jer život bez njih suštinski i jeste problem današnjeg čovjeka. Danas ljudi ispoljavaju previše sile, bave se drugima, a ne sobom. Na kraju svi mi ostajemo sami sa sobom i moramo se više tome posvetiti", dodaje se Čelebić – Tanović.
Svako ko bude imao priliku pogledati ovo ostvarenje zasigurno će doći u stanje promišljanja o vlastitom životu. Upravo posao glumca se ogleda u progovaranju uime onih koji nemaju takvu mogućnost. Oni su tu da na scenu ili filmsko platno donesu živote onih koji bi možda ostali na marginama.
Gluamc Irfan Kasumović kojem je pripala uloga Emira, ističe da ovo nije tek jedan tuzlanski film, već bosanskohercegovački i regionalni, prikazujući jednu izgubljenu generaciju koja je ostala bez mladosti u ratu, postratnom periodu te pandemiji.
"Mi donosimo priču o ljudima koji su starosti okvirno četrdeset godina, a svemu onome čemu su nas roditelji učili da je smisao života, upravo je život pokazao da nije. Danas se svi nekako osjećaju izdanim i razočaranim te smo postali sjene ljudi koji smo bili ili koji smo željeli biti. Nemoguće je da je sav smisao našeg bitisanja u materijalnom te da nema Boga. Ali, kada priznaš da ima nešto što je veće od tebe, počinješ promatrati ovaj svijet kao nešto što je samo dato. Nama je data prilika da ispričamo priču, da se baveći svojim poslom mi budemo bolji te da kažemo ljudima: hajdemo biti bolji, hajdemo se baviti sobom, hajdemo se baviti higijenom svoje duše te zapitati se ko smo", riječi su Kasumovića.
Cvjećar Zoran također se pojavljuje u filmu, a riječ je o osobi čiji se trud nekada isplati, a nekada ne. Njega prikazuje glumac Mirza Ćatibušić, koji navodi da će gledatelji imati priliku vidjeti kako izgledaju određene životne drame koje se dešavaju između Zorana i njegove supruge, koja je karakterno suprotna od svog bračnog partnera.
"Ova priča je aktuelna danas, a bila bi i prije pet, deset ili 20 godina. To je možda podatak kojim treba da se zabrine neko drugi. Umjetnost ne treba davati odgovore na takva pitanja, ali naša odgovornost je svakako da kroz svoj rad i socijalno angažiranu umjetnost, a ovaj film to sigurno jeste, govorimo o onome što tišti ljudi koji žive na ovom prostoru", smatra Ćatibušić.
Napraviti dugometražni film u BiH predstavlja pravi podvig, čak i ukoliko iza vas stoje velike produkcijske kuće i finansijski budžeti. Nasuprot tome, projekat "Sve si u pravu" iznijelo je tek nekoliko entuzijasta, koji svoj posao obavljaju iz čiste strasti prema umjetnosti, bez bilo kakvog očekivanja da za to dobiju nešto zauzvrat.
"Ovaj projekat mi je posebno važan jer se radi u Tuzli, koja je moj grad te je na neki način započela filmska industrija i kod nas. Također, posebno mi je bilo raditi sa ekipom koju odlično poznajem. Atmosfera je bila ugodna tokom snimanja, imali smo lijepo druženje, a napravili smo i dobar posao", kaže nam glumac Midhat Kušljugić, kojem je pripala uloga Mirzinog oca Selima.
Iskustvo u ovom filmu glumici Jasmini Dedić – Ibrić potvdilo je posjedovanje određenih vještina koje su od iznimne važnosti, posebno u segmentu kinematografije. Kaže nam da joj je jedan ovakav angažman došao u pravo vrijeme, ističući osobine uloge koju je ostvarila, a riječ je Mirzinoj sestri Mirni.
"Bilo je izazovno raditi na jednoj ovakvoj ulozi, prije svega zbog aktuelnosti teme koja je zastupljena u filmu. Lično bježim od svega toga čime se Mirna u svome životu bavi zbog posla te porodičnih odnosa i mira u kući. S druge strane, ona prikazuje tipičnu žensku stranu koja se ispoljava u odnosu s ocem, bratom i partnerom", dodaje Dedić – Ibrić.
Autorska ekipa iz Tuzle dokazala je da nije potrebno mnogo kako bi i grad soli dobio svoju filmsku produkciju. Izostavivši savremeni način pretenciozne umjetnosti, film sa sobom nosi socijalnu angažiranost, predstavljajući svakodnevnicu većine ljudi, dok smo pri tome svjedoci da se promjene unutar društva dešavaju veoma sporo.
