Posjetili smo Kinoteku BiH, prostor koji kroz godine sve više propada
U sastavu Arhiva Bosne i Hercegovine krajem 1970-ih godina osnovan je odjel kinoteke. Pomenuti odjel je 1994. godine izdvojen te je osnovana posebna institucija, odnosno Kinoteka Bosne i Hercegovine. U njoj se čuvaju igrani, kratki igrani, dokumentarni i animirani filmovi, koji čine bh. nacionalnu zbirku. Tu se također nalazi i značajan fond inozemnog filma.
Direktorica Kinoteke BiH Devleta Filipović navodi kako su novčana sredstva od 70.000 KM, koje je Vlada Kantona Sarajevo ove godine izdvojila, poprilično dovoljna za rad ove institucije.
"Sredstva koja smo dobili od Kantona Sarajevo po javnom pozivu na koji smo se javili su na istom nivou kao i ona koja smo dobili prošle godine. Mislim da je to korektan odnos novog ministra i uopće kantonalne vlade. Institucijama s neriješenim statusom, među kojima je i Kinoteka BiH, ovo je prvi siguran prihod koji u toku godine dobiju. To nam je veoma značajno, jer uvijek dobijamo taj dogovoreni iznos", govori Filipović.
Značajni ljudi bh. kinematografije
Kaže da zainteresovanost publike za filmove koji se prikazuju u Kinoteci BiH nije uvijek velika, ali i dalje se odlučno bore da spase našu kinematografiju od zaborava.
"Na web stranici objavimo repertoar i očekujemo da publika dođe, ali ona se nekad ne pojavi. Nastojimo što više prezentirati bh. kinematografiju s obzirom na to da nije pretjerano dostupna. Ovo se naročito odnosi na dokumentarne, pa čak i na neke starije igrane filmove, koji nisu preatraktivni za televizijsko prikazivanje. Iz tog razloga nam je cilj da ih uvrstimo, osobito ako su njihovi autori preminuli. Pravimo in memoriam da podsjetimo ljude na te stvaraoce", govori.
Ovog mjeseca na repertoaru Kinoteke BiH prikazivali su se filmovi Nikole Stojanovića, koji je dao ogroman doprinos filmskoj industriji.
"Nikola Stojanović je jedan od pionira bh. kinematografije. On je izuzetno dobar filmski teoretičar koji je neko vrijeme bio glavni urednik filmskog časopisa Sineast. Časopis je nastao 1967. godine od ideje grupe entuzijasta, a među njima je bio i Stojanović. Njegov značaj kao reditelja također treba istaći, jer je napravio nekoliko igranih filmova koji su bili avangardni. Njegovo stvaralaštvo bilo je specifično u odnosu na tadašnje stanje koje je vladalo u kinematografiji", kaže.
Prikazivalo se i stvaralaštvo rediteljice Vesne Ljubić. Bila je i filmska, televizijska i radijska scenaristkinja te urednica i autorica u Dramskom programu Radio Sarajeva, Radija Bosne i Hercegovine, kao i Federalnog radija. U ratnom periodu snimila je dokumentarni film "Ecce Homo" (1994.).
"Ona je naša prva rediteljica igranog filma, riječ je o 'Prkosnoj delti' iz 1980. godine. Poslije je snimila film 'Posljednji skretničar uzanog kolosijeka'. Bila je izuzetno talentovana žena", smatra Filipović.
Neadekvatan prostor u kojem se čuvaju filmovi
Iako imaju sigurna primanja, situacija u kojoj se nalazi prostor Kinoteke BiH daleko je od idealne. Zapravo, Filipović ističe kako je izrazito loša u odnosu na region.
"U Crnoj Gori izgrađena je nova zgrada za kinoteku. Jedan dom kulture u Makedoniji je namijenjen potrebama kinoteke. On je u dobrom stanju i nalazi se u centru grada. Jugoslovenska kinoteka u Beogradu ima ekskluzivnu zgradu čiji prostor je bolje uređen nego u nekim evropskim zemljama. Hrvatska kinoteka je odjel Hrvatskog državnog arhiva, tako da ima riješeno kontinuirano finansiranje i dobre uslove smještaja filmskog materijala i građe. Svi su se bolje organizovali nego Bosna i Hercegovina, zbog konstantnog 'razvlačenja' državnih institucija. Kulturne institucije čuvaju državotvornost, odnosno naslijeđe čitave zemlje, a ne samo jedan njen dio", govori.
Istina, određeni vid pomoći je omogućen te se mali dio materijala uspio restaurirati.
"Ove godine borili smo se za kapitalni projekt Kantona Sarajevo. Kupljen nam je montažni sto za pregled filmova i presnimavanje s 35 mm trake na digitalnu formu. Međutim, ovakav način nije profesionalan. Prava digitalizacija obavlja se u stručnim laboratorijama koje posjeduju opremu i presnimavaju sliku po sliku s 35 mm trake. Ton je također presnimljen na izuzetno kvalitetan način. Samo jedan dio fonda Kinoteke BiH je tako urađen, a čak je i restauriran. Restauracija predstavlja poboljšanu verziju presnimavanja. Dakle, na svakoj slici je pregledana tačkica po tačkica. Sve popravke su izvršene, ukoliko je bilo potrebe za njima", zaključuje Filipović.
Podsjetimo, Ambasada Narodne Republike Kine i Udruženje "Bosansko-kineskog prijateljstva" krajem 2017. godine obnovili su kinosalu. Finansijska sredstva postoje, ali evidentno je da ostatak prostora već godinama propada. Došlo je do sitnog pomaka u segmentu tehničke opreme, no on nije dovoljan.
Srbija nakon skandala ostaje bez olimpijske medalje, ona bi trebala u ruke Hrvatskoj
Real Madrid je prvak svijeta! Mbappe i društvo u finalu razbili meksičku Pachucu
