Naslovi vrijedni pažnje
37

Predstavljamo bh. dokumentarne filmove koji će biti dio SFF-a: Evo šta pogledati

N. O.
Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba
Od filmova bh. produkcije, zajedničkih produkcija s drugim zemljama pa do dokumentaraca, čiji su protagonisti ličnosti iz BiH ili su snimani u našoj zemlji - kategorija dugometražnih dokumentarnih filmova na SFF-u donosi brojne naslove vrijedne pažnje.

Dokumentarac o "dolini ćupova" ili priča o ženama iz Bosne i Hercegovine koje rade kao čistačice u Beču, potom film koji govori o ulozi i moći obrazovanja u sprječavanju budućih zločina upoređujući Ruandu i Bosnu i Hercegovinu do dokumentarca o "posljednjem kauboju" iz Bosne i Hercegovine - evo šta sve vrijedi pogledati na predstojećem SFF-u:

"Aleja snajpera"

Režija: Christiana Lucia Grilli, Francesco Toscarni Italija

Dokumentarni film "Aleja snajpera - mom bratu" govori o Džemilu Hodžiću i njegovom nesvakidašnjem projektu "Aleja snajpera", koji prikuplja fotografije svjetski poznatih ratnih fotoreportera iz perioda opsade Sarajeva od 1992. do 1996. godine.

"Breme"

Režija: Kenan Ćerimagić

Češka, Bosna i Hercegovina

Film u produkciji Radija Slobodna Evropa govori o ulozi i moći obrazovanja u sprječavanju budućih zločina upoređujući Ruandu i Bosnu i Hercegovinu. Dokumentarac u režiji Kenana Ćerimagića, izvršnog producenta RSE, naglašava koliko je priznanje prošlosti ključno za oporavak i pomirenje društva.

U Ruandi, gdje su počinioci genocida priznali zločine i ponovno integrisani u društvo, obrazovanje podstiče jedinstvo i izlječenje. Dok u Bosni i Hercegovini, u Srebrenici, genocid ostaje tabu tema u školama, ostavljajući podijeljene, poluprazne zajednice u poricanju i mržnji.

Ekipa Radija Slobodna Evropa je blisko sarađivala sa Memorijalnim centrima u Ruandi i Srebrenici u radu na dokumentarcu.

"Dolina ćupova" Režija: Lejla Zvizdić Bosna i Hercegovina

"Dolina ćupova", kako popularno zovu stadion Grbavica, jeste svojevrstan omaž najvećoj snazi FK Željezničar, Željinoj porodici - navijačima, uz koje je klub stasao i rastao, a kasnije i njegova infrastruktura.

Ovaj historijsko-sportski dokumentarni film hronološki nas provodi kroz stoljeće postojanja nogometnog kluba Željezničar, kao i njegove razvojne faze. Također, autorica je otišla i korak dalje i istražila kakav je sportski, nogometni ambijent uopće postojao u vrijeme kada se Željo nastojao registrirati kao novi klub.

Od 1921. do danas, klub, terene i stadion su lično gradili, obnavljali i finansirali upravo Željini navijači i ta iskonska ljubav je Fudbalskom klubu Željezničar uvijek bila najveća motivacija. Nekada i jedina.

"Nebo iznad Zenice" Režija: Zlatko Pranjić, Nanna Frank Moeller Bosna i Hercegovina

U srcu Evrope, građani jednog od najzagađenijih gradova na svijetu ujedinili su se u borbi za budućnost. Međutim, novac, moć i politika čine se jednako zastrašujućim protivnicima kao što je zagađenje koje ugrožava njihove živote.

Zeničani su historijski ekonomski ovisili o željezari, što situaciju čini još kompleksnijom. Film naglašava napore udruženja građana Eko Forum, pod vodstvom aktiviste Samira Lemeša, da razotkrije tu šaradu. Lemeš, dekan Politehničkog fakulteta i profesor kompjuterske grafike Univerziteta u Zenici, neumorno se bori za transparentnost i odgovornost.

Istovremeno, dok se zagađivanje nastavlja, grad Zenica se sa projektima poput izgradnje nove biciklističke staze želi predstaviti kao dio projekta Zelenih gradova. Međutim, borba za profitabilnu budućnost nameće potrebu da se daju odgovori na ključna pitanja: Kome je ta budućnost namijenjena i s obzirom na trenutno stanje, ko će je doživjeti?

"Dnevnici mog oca" Režija: Ado Hasanović Italja, Francuska

Riječ je u dokumentarnom filmu u kojem Ado Hasanović od snimaka koje je načinio njegov otac Bakir o svakodnevnom životu u ratnoj Srebrenici i njegovog dnevnika, zajedno sa svojom majkom Fatimom, rekonstruiše njegovo preživljavanje Marša Smrti i genocida u Srebrenici.

"Dah Sarajeva" Režija: Fabiana Antonioli, Andrea D'Arrigo Italija

Film nas vraća u vrijeme solidarnosti Italije prema narodu Bosne i Hercegovine tokom najduže opsade jednog grada u modernoj historiji. Donosi emotivnu priču o hrabrosti i povratku kući.

"Ko će pokucati na vrata mog doma" Režija: Maja Novaković Srbija, Bosna i Hercegovina

Novaković u filmu gledaoce vodi u svoj rodni kraj, u predjele istočne Bosne, kojima u toku zime jedan čovjek lutanjem pokušava da umiri svoju tugu. Divlja i prelijepa priroda i uzburkani i teško savladivi unutrašnji svijet čovjeka su u sinergiji.

"Normalni život" Režija: Ines Khannoussi Austrija

Dokumentarni film o ženama čistačicama iz Bosne, rasvjetljava njihove radne uslove u Beču i skreće pažnju na njihove lične životne priče.

"Once an Alien" Režija: Sema Bekirović Nizozemska

U filmu Semâ Bekirović na originalan i eksperimentalan način pristupa hitnoj temi. Šta znači imati prošlost kao izbjeglica, a samim tim i identitet oblikovan od mnogih različitih mjesta, utjecaja i jezika? Asocijativni, esejistički film prikazuje Mirzu, Seminog oca koji je kao mlad morao pobjeći iz rodne Bosne tokom Drugog svjetskog rata. Vidimo ga u "odijelu za putovanje kroz vrijeme" u svom kamperu ili kako prolazi pored bosanskih znamenitosti. Scene su ispresijecane intervjuima lokalnog stanovništva, brišući granicu između fantazije i stvarnosti, naučne fantastike i dokumentarca. U susretu s lokalnim stanovništvom postaje jasno da se Mirza povezuje s njima ne zato što dijele istu krv, već kroz zajednički osjećaj raseljenja, nostalgične čežnje i želje za povratkom u neko drugo vrijeme.

"Posljednji kauboj" Režija:Tadej Čater Slovenija, Makedonija, Bosna i Hercegovina

Posljednji kauboj je dokumentarna filmska priča o vječnom sanjaru iz Bosne i Hercegovine Harryju Jacksonu. Čovjeku koji je iz svog sna o kauboju koji će spasiti svijet stvorio virtuelnu stvarnost u kojoj je rijeka Drina zamijenila Rio Bravo, a Santa Fe smjestio u Bijeljinu. Budući da mu je američki Divlji zapad bio nedostižan, izgradio ga je kod kuće, a sredinom 1960-ih promijenio ime iz Aljuša Muslija u Hari Jackson. Kao fotograf i zaljubljenik u vesterne, snimio je nekoliko filmova, ali nažalost nijedan od njih nije završio. Kada se svijet o kojem je sanjao srušio zbog rata, srušili su se i njegovi snovi, i on je sam pao s njima. Njegov film je ostao nedovršen. Ipak, ostavio je otvoren kraj koji su neki njegovi prijatelji pokušali da završe.

"Preživjela sam holokaust" Režija: Sanela Prašović Gadžo Bosna i Hercegovina

Ovaj film je historijska priča o Sarajevu, tragičnim događajima na ovim prostorima iz Drugog svjetskog rata i sve to kroz život jedne djevojčice koja je preživjela holokaust. Gospođa Erna Estera Kaveson danas ima 90 godina, živi u Sarajevu i u filmu je podijelila svoju bolnu ratnu životnu priču.

"Pucajte, ja i sada držim čas" Režija: Arijana Saračević Helać Bosna i Hercegovina

Dvodijelni dokumentarni film "Pucajte, ja i sad držim čas", u produkciji Federalne televizije priča je o obrazovanju tokom 1.425 dana opsade Sarajeva. Proces obrazovanja u opkoljenom Sarajevu jedinstven je simbol hrabrosti i otpora. Upravo, ovaj dokumentarac svjedoči o nevjerovatnim uspjesima koje su postigli sarajevska djeca i tinejdžeri zajedno sa svojim učiteljima i nastavnicima.

"Safet Zec: Put majstorstva" Režija: Gorčin Zec Bosna i Hercegovina

Film prati umjetnički razvoj Safeta Zeca od dana njegove mladosti, kada se zaljubio u djela starih majstora poput Mikelanđela i Rembranta, do ostvarenja njegove strasti – dana kada je pozvan, kao i stari majstori, da naslikaju Slaganje Hrista za crkvu Gezu u Rimu.

"Što te nema" Režija: Mirko Pincelli Bosna i Hercegovina

30 godina nakon genocida - prvog u Evropi od Drugog svjetskog rata - preživjeli u Bosni i Hercegovini i dalje traže svoje najmilije. Film prati povratak kući bosansko-američke umjetnice Aide Šehović i njenog participativnog, nomadskog spomenika genocidu u Srebrenici. S obzirom da spomenik dolazi na svoje posljednje počivalište nakon 15 godina putovanja svijetom, oni koji su ostali okupljaju se na mjestu zločina kako bi napunili hiljade malih, keramičkih šoljica za kafu u znak sjećanja na žrtve. Dok oni zajedno tuguju, bolna pitanja traju. Šta znači "nikad više" u svijetu u kojem počinioci žive nekažnjeno? Mogu li umjetnost i empatija pomoći popuniti prazninu koju su ostavili neizmjerni gubitak i trauma?

"Tihi skitnica" Režija: Zdenko Jurilj Bosna i Hercegovina, Hrvatska

Film je priča o Virgiliju Nevjestiću, jednom od najvećih hrvatskih grafičara kojega je francuska likovna kritika proglasila i jednim od najvećih grafičara 20. stoljeća. Iza sebe je ostavio veliki umjetnički opus i na tisuće stranica osobnog dnevnika koji je vodio do smrti, prenosi HRT. Porijeklom iz duvanjskog sela Kolo, Nevjestić se školovao u Zagrebu, a zbog neslaganja s tadašnjim komunističkim strukturama, napustio je grad i zaputio se u Pariz gdje prošao put od beskućnika do jedinog hrvatskog slikara koji je izlagao u slavnoj galeriji Beaubourg.

Brazilova kuća

Režija: Branko Šimić Njemačka, Hrvatska, Bosna i Hercegovina

SFF