Pripreme za snimanje "Hiljadarke" trajale čak pet godina, večeras velika premijera
Film "Hiljadarka" je nastao prema originalnom scenariju Zilhada Ključanina, u režiji Nenada Đurića i produkciji Amira Šahinovića.
Komedija "Hiljadarka" je, između ostalog, posebna i po tome što je uspjela okupiti najimpresivniju glumačku postavu u jednom filmu u posljednjih nekoliko godina. Tako se među glavnim glumcima pojavljuju Branislav Trifunović ("Jesen stiže Dunjo moja“, "Spomenik Majklu Džeksonu"), Aida Bukva ("Magacin Kabare Show"), Moamer Kasumović (TV-serija "Lud, zbunjen, normalan"), Milutin Mima Karadžić ("Montevideo"), Željko Pervan ("Večernja škola"), Nikola Kojo ("Mi nismo anđeli", "Parada"), Slaven Knezović ("Ljudožder vegetarijanac", "Broj 55") te plejada sjajnih bh. glumaca koju predvode Vlado Kerošević, Vanesa Glođo, Edhem Husić i Mona Muratović.
"Najpoznatiji nepoznati Jugoslaven"
Radnja filma "Hiljadarka" smještena je u mali rudarski gradić u Bosni 1955. godine i prati životnu priču rudara Atifa Kurtovića, čiji se lik pojavio na novčanici od 1.000 dinara u bivšoj SFRJ.
"Atif je u principu jedan neradnik, ali mu se desio utopijski socijalistički momenat koji se dešava malom broju ljudi, da dobije priliku za slavu, bogatstvo i moć"; pojašnjava za Klix.ba producent filma "Hiljadarka" Almir Šahinović i dodaje kako ovo nije jugonostalgični film, niti analiza historijskog doba, nego priča o "običnom, malom, najmanjem" čovjeku kojeg je zadesila čast da postane najvažniji i veliki i kojeg su zvali "najpoznatiji nepoznati Jugoslaven".
Producent filma "Hiljadarka" Almir Šahinović kaže kako je do ovog scenarija došao 2008. godine i već tada je sebi rekao kako je to film koji želi da napravi.
"Želio sam da se ponovo prisjetimo nekih vrijednosti koje smo mi kao ljudi i društvo imali prije 60 ili 70 godina, a danas ih apsolutno zaboravljamo. Tada se i u teškom vremenu moglo lijepo i komunicirati, sarađivati, raditi i graditi iz ničega, a danas, iako živimo u jednoj raskoši u civilizacijskom smislu, svaki dan idemo nazad i dosta smo površni", govori Šahinović.
Snimanje filma je trajalo 35 radnih dana, dok su pripreme trajale pet godina.
Rad na filmu "Hiljadarka" je, kada je riječ o scenografiji i kostimografiji, bio izuzetno zahtjevan i komplikovan. Budući da je radnja filma smještena u 1955. godinu, moralo se paziti na to da u filmu budu korišteni autentični predmeti i rekviziti.
Velika podrška Općine Banovići i rudnika Banovići
"Primjerice, u scenografiji se nije mogla koristiti nijedna moderna čaša. Sve je moralo biti iz pedesetih godina - automobili, bicikli, motori, natpisi... sve smo morali rušiti, sklanjati, pa ispočetka graditi, zidati i praviti. Tu je bila potrebna jedna ozbiljna logistička podrška", govori Šahinović i dodaje kako im je u tome veliku pomoć pružila općina Banovići i Rudnik mrkog uglja Banovići.
"veoma je važna podrška društvene zajednice, budući da je ovo bio jedan zahtjevan kostimografski, scenografski i koreografski projekat. Ozbiljne partnere smo našlili u općini Banovići i u rudniku Banovići, bez kojih se ništa od ovoga ne bi moglo realizovati", govori Šahinović i dodaje kako su i ljudi zaposleni u rudniku svaki dan bili na setu i ekipi filma vlastitim sugestijama pomagali u vezi s detaljima u scenariju.
"Bez njihove pomoći bi malo šta od ovoga bilo moguće izvesti", navodi Šahinović i dodaje kako je upravo to razlog zašto će film svoju svjetsku premijeru doživjeti u Banovićima, i to na današnji dan, 10. septembra, na dan općine Banovići.
Od danas "Hiljadarka" kreće i u službenu kinodistribuciju u BiH, pa će osim u Banovićima publika moći (paralelno s premijerom) film pogledati i u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci, Zenici, Prijedoru, Višegradu, Busovači, Lukavcu i Živinicama, a nakon toga u narednoj sedmici i u Mostaru, Bihaću, Gračanici, Srebreniku, Tešnju, Zavidovićima, Brčkom, Bijeljini, Kaknju, Visokom, Varešu, Vogošći i Žepču.
