"Prokletstva", bolesti, nesreće: Ovih 15 kultnih filmova zamalo nije snimljeno

2. Ratovi zvijezda (1977.)

Tri velika studija, United Artists, Universal i Disney, pročitala su scenarij za Ratove zvijezda i nijedan nije bio ljubitelj ovog žanra. Konačno, Fox je pristao finansirati film, jer su se nadali da će pod svoje krilo uzeti novog reditelja u usponu.

Dogovorili su se o budžetu od 8 miliona dolara i George Lucas je odletio u Tunis kako bi započeo snimanje. Međutim, ni glumci nisu vjerovali u uspjeh ovog filma. Harrison Ford i ostali članovi ekipe nisu imali lijepe riječi za scenarij, a pojedinci su ga nazivali "smećem".

George Lucas je i sam rekao da su njegovi prijatelji reditelji bili prilično oštri nazivajući ovaj film "najgorim". Čak je i sam Lucas bio siguran da će film propasti, tako da nije ni prisustvovao premijeri, već je otišao na odmor na Havaje sa svojim prijateljem Stevenom Spielbergom.

3. Titanik (1997.)

Stvari su bile toliko napete tokom snimanja Titanika da su mediji pretpostavili da je film biti potpuni promašaj. Reditelj James Cameron dobio je reputaciju "najstrašnijeg čovjeka u Hollywoodu".

Prvo, raspored snimanja se produžio s planiranih 138 na 160 dana. Mnogi članovi ekipe, uključujući i Kate Winslet, borili su se s prehladom, gripom i infekcijama bubrega zbog dugih sati provedenih u hladnoj vodi. Tri kaskadera slomila su kosti, dok je nekoliko drugih članova ekipe napustilo produkciju.

Iako je Kate Winslet gotovo molila Camerona za ulogu Rose, nakon završetka snimanja rekla je da više nikada neće raditi s Cameronom, osim ako joj to ne "donese mnogo novca".

Zatim je sve postalo još luđe kada je jedan od članova ekipe stavio drogu poznatu kao "anđeoski prah" u juhu tokom ručka.

"Bilo je ljudi koji su se samo valjali okolo, neki su rekli da vide pruge...", rekao je glumac Lewis Abernathy.

Zbog ove droge 50 ljudi je završilo u bolnici.

Poslije svega toga, James Cameron je čuo da vlasnici studija žele skratiti film, jer je predug. Ipak, on to nije dopustio.

Niko se nije usudio otpustiti ga i zato danas imamo Titanik.

4. Povratak u budućnost (1985.)

Povratak u budućnost, naučnofantastična komedija koju je režirao Robert Zemeckis, bio je film s najvećom zaradom 1985. Međutim, 1981. godine scenarij za ovaj film odbijen je više od 40 puta i nije ga htio nijedan veliki studio, kako kaže pisac Bob Gale. A kad su ga ponudili Disneyju, direktori su ga smatrali previše "prljavim". Bob Gale, koproducent filma, sjećao se kako su im rekli da "majka koja se zaljubila u sina nije prikladna za porodični film pod Disneyjevom etiketom". Na kraju je Universal Pictures snimio film, ali tek nakon što su vidjeli uspjeh drugog Zemeckisovog filma.

5. Mala miss Amerike (2006.) 

Čudesna komedija o nefunkcionalnoj porodici bila je mali film koji je napisao bivši pomoćnik Matthewa Brodericka i dva reditelja debitanta. Budući da u filmu nema zvijezda, predviđali su mu propast na blagajnama, ali pokazalo se drugačije. Dok se radnja filma odvija uglavnom tokom jednog dana, stvaranje filma trajalo je pet godina.

Još 2001. godine, Jonathan Dayton i njegova supruga Valerie Faris pročitali su scenarij Michaela Arndta, bivšeg pomoćnika Matthewa Brodericka, koji je odlučio početi karijeru pisca. Jonathan i Valerie nikada nisu režirali filmove, samo reklame i muzičke spotove i godinama su htjeli snimiti film. Kupivši scenarij, reditelji su taj projekt predstavili raznim studijima u Hollywoodu, ali svi su odbili. Samo su u Focus Featuresu pokazivali zanimanje, ali rukovoditelji su oklijevali.

"Nisu mislili da će film proći", rekao je medijima jedan od producenata.

"I nije bilo dovoljno zvijezda koje su učestvovale", dodao je.

Na kraju, Focus je obavijestio tvorce filma da neće nastaviti sa snimanjem. Tada ga je jedan od producenata odlučio sam finansirati, vjerujući da će uspjeti. Film se pokazao kao ogroman uspjeh i pokrenuo je dramatični rat između studija nakon premijere. Na kraju je pobijedio studio Fox Searchlight i film je dobio 81 nagradu i dokazao da su griješili svi koji nisu vjerovali u njega.

6. Priča o igračkama (1995.) 

Bivši Disneyjev animator John Lasseter oduševio se idejom da napravi kompjuterski animirani film i tu ideju prenio je svojim šefovima. Međutim, Disney nije dijelio njegovo oduševljenje i odbacio je prijedlog. Ali nakon što je John nastavio, postao suosnivač Pixara i stvorio kratki kompjuterski animirani film Tin Toy, koji je osvojio nagradu Akademije, Disney je požalio zbog svoje odluke. Pixaru se, zatim, pridružio Disney kako bi producirali još jedan kompjuterski animirani film, ali ovaj put dugometražni. Kada je 1993. godine Disney konačno odobrio scenarij, Pixar je počeo raditi na njegovoj produkciji i kastingu. Svake dvije sedmice Pixarov tim sastavljao bi svoje priče ili snimke kako bi ih prikazao Disneyju. Nakon mnogo prepravki i preispitivanja, zaključili su da je liku šerifa Woodyja oduzet "gotovo sav šarm". Čak je i Tom Hanks, koji mu pozajmljuje glas, u jednom trenutku tokom snimanja dijaloga uzviknuo da je Woody "kreten".

Nakon završetka prve polovine filma, jedan od direktora kompanije Disney proglasio ga je potpunim užasom i zaustavio čitavu produkciju. John Lasseter je bio slomljen. Zamolio je šefa studija za još jednu šansu, na što je ovaj na kraju pristao. Tri mjeseca kasnije Pixarov tim vratio se s novim scenarijem i do februara 1994. film se vratio u produkciju. Za mjesec dana glumci su se vratili snimiti svoje nove dijaloge, a ekipa je narasla s prvobitnih 24 na 110 ljudi. Kada je 1995. godine konačno objavljena Priča o igračkama, film je dobio pozitivne kritike, 17 nominacija za nagrade i 22 nagrade (uključujući i Oscara).

7. Čarobnjak iz Oza (1939.)

Ovaj svevremenski film morao je proći toliko muka i čini se kako je pravo čudo da je uopće snimljen. Na filmu su radila četiri producenta i tri reditelja prije izlaska u javnost. Richard Thorpe, prvi reditelj, dobio je otkaz nakon što se Buddy Epsen otrovao šminkom za Limenog čovjeka, a snimanje se prekinulo na dvije sedmice. Thorpe je zamijenjen Georgeom Cukorom, koji je ubrzo napustio ovaj film kako bi radio Prohujalo s vihorom. Na njegovo mjesto je došao Viktor Fleming, ali ne zadugo. Navodno je George Cukor otpušten sa snimanja Prohujalo s vihorom nakon što je Clark Gable proširio trač da je reditelj homoseksualac. Thorpe se zatim vratio snimanju Čarobnjaka iz Oza. Osim Buddyja Epsena koji se otrovao šminkom, glumcu Rayu Bolgeru je kostim Strašila ostavio ozbiljne ožiljke, a Margaret Hamilton (Zla vještica sa zapada) dobila je ozbiljne opekotine. Film je, navodno, bio i razlog zašto je Judy Garland postala ovisna o drogi. Naime, u vrijeme snimanja, Garland je bila tinejdžerica, ali je priča zahtijevala manju djevojčicu, pa su joj prepisali amfetamine kako bi joj smanjili težinu, a zatim i lijekove koji bi joj pomogli zaspati nakon snimanja, koje je trajalo po 16 sati i bilo i mentalno i tjelesno iscrpljujuće. Smatra se da je to bio početak njene ovisnosti koja je dovela do fatalnog predoziranja drogom 1969. godine.

8. Istrebljivač (1982.)

Kada je reditelj Ridley Scott počeo snimanje ovog filma, suočio se s brojnim problemima. Nakon što je već snimio Osmog putnika u Velikoj Britaniji, bilo mu je teško prilagoditi se drugačijem procesu produciranja u Los Angelesu. Stvari je dodatno pogoršala izjava koju je reditelj dao jednom britanskom časopisu kako više voli rad s britanskom ekipom. Ridley tada vjerovatno nije bio svjestan težine svojih riječi, ali kasnije, kada je došao na snimanje, cijela ekipa je nosila majice s uvredljivim natpisima. Ridley im je kasnije odgovorio noseći majicu s natpisom "Ksenofobija je s***e".

Osim toga, snimanje je kasnilo, mnogi su bili ljuti na reditelja jer je probio planirani budžet, a originalni scenarij prepravljan je više puta. Također, u studiju se nikome nije sviđao kraj filma i natjerali su reditelja da napravi sretan kraj. Bilo je i incidenata s Harrisonom Fordom, koji je zahtijevao da se naknadno snime neke scene budući da mu se činilo kako "glumi detektiva koji ništa ne istražuje".

Iako kritičari i gledatelji nisu prihvatili ovaj film s oduševljenjem, on je s vremenom prirastao srcima ljudi i danas se smatra jednim od najboljih filmova naučne fantastike.

 9. Careva nova ćud (2000.)

Disneyjev animirani film Careva nova ćud prvobitno je planiran kao dramski mjuzikl pod nazivom Kraljevstvo sunca. Ipak, odlučili su napraviti film i jedan od producenata predložio je Marka Dindala za reditelja. U ljeto 1997. godine potvrđen je sastav koji će raditi na filmu: Roger Allers i Mark Dindal bit će reditelji, dok će Randy Fullmer biti producent.

Nažalost, već u ljeto 1998. godine bilo je očigledno da ekipa neće moći završiti film do 2000. kao što je planirano. Priča se čak i da je jedan od Disneyjevih rukovoditelja ušao kod producenta u ured i rekao mu da je njihov film blizu samog prekida snimanja. Redatelj Roger Allers pokušao je pregovarati i produžiti rok za završetak snimanja barem još šest mjeseci, ali je zahtjev odbijen i on je napustio projekt.

Izgledi za nastavak snimanja filma nisu bili dobri, s produkcijskim troškovima koji su iznosili 30 miliona dolara za samo 25% ovog animiranog filma. Producentu je postavljen ultimatum: ima dvije sedmice da završi projekt ili će on u potpunosti biti obustavljen. Čak ni Sting, koji je snimio uvodnu pjesmu, nije bio optimističan kao prije i izjavio je kako "stalno nešto mijenjaju".

Ipak, najveći šok Sting je doživio kada su njegove pjesme, snimljene za određene scene, morale biti izbačene. Sada je bio "željan osvete". Na kraju je Disney ipak pristao na to da se tri od šest izbačenih pjesama nađu na albumu sa soundtrackom kao bonus. Međutim, tu se nesuglasice nisu završile. Prvobitni kraj Careve nove ćudi podrazumijevao je da jedan od glavnih likova izgradi zabavni park.

Stingu se to nije svidjelo i napisao im je pismo u kojem kaže: "Podnosim ostavku, jer je ovo upravo suprotno od onoga za što sam se čitavog života zalagao. Proveo sam 20 godina pokušavajući odbraniti prava starosjedilaca, a vi samo prelazite preko njih da napravite zabavni park. Neću učestvovati u tome."

Kao rezultat ovoga, kraj je promijenjen i Kuzco ipak gradi kolibu. Iako nisu predviđali veliki uspjeh, kritičari su imali pozitivno mišljenje, a film je postao najbolje prodavani DVD 2001. godine.

10. Pakleni šund (1994.)

"Ovo je najgora stvar ikada napisana. Nema nikakvog smisla: neko je mrtav, pa je onda živ. Predug je, nasilan i 'nefilmski'." To su govorili o ovom filmu u TriStaru kada su im pisci Roger Avary i Quentin Tarantino predali scenarij. Direktori studija, očigledno, nisu bili ljubitelji nelinearnih priča, što je ovaj film na kraju i učinilo kultnim.

Priča se da nije bilo ozloglašenog Harveyja Weinsteina i njegovog brata Boba iz Miramaxa, ovaj film nikada ne bi bio snimljen.

"Quentin je dobio apsolutnu dozvolu da napravi ovaj film baš onakvim kakvog ga zamišlja", rekao je Roger Avary kasnije medijima.

11.  Glup i gluplji (1994.) 

Film, koji je učvrstio blistavu karijeru Jima Carreyja, prvobitno je odbio gotovo svaki veliki studio u Hollywoodu. Prvo su film odbili zbog naslova koji su smatrali smiješnim. Napisala su ga braća Farrelly i scenarij je morao biti preimenovan kako bi ga u studijima uopće htjeli pročitati.

Na kraju je scenarij došao do New Line Cinema, čiji je predsjednik bio Mike De Luca. Njemu se priča svidjela i pristao je snimiti film. Međutim, izvršnom direktoru Bobu Shayneu se to nije svidjelo, ali je poslije dužeg razmatranja i on odlučio prihvatiti snimanje pod jednim uvjetom: da reditelji osiguraju dva vodeća glumca s liste od 25 glumaca koju im je studio dostavio. Nažalost, svi glumci su odbili ulogu. Tada je jedan od producenata natjerao Jima Carreyja da pročita scenarij budući da je on tada bio "zvijezda koja obećava". Njemu se svidjelo što je pročitao, producentima se svidio on i stvorili su film koji je ušao u historiju.

12. Apokalipsa danas (1979.)

Reditelj Francis Ford Coppola jednom je rekao o ovom filmu: "Bili smo u džungli, imali smo previše novca, imali smo previše opreme i malo po malo, poludjeli smo."

Od mnogih nesreća koje su zatekle produkciju, izdvajaju se sljedeće: trebalo im je mnogo više vremena za snimanje nego što su procijenili, ekipa se suočila s raznim tropskim bolestima tokom boravka na Filipinima, Martin Sheen je doživio srčani udar, a Francis Ford Coppola imao je nekoliko živčanih slomova. Povrh svega, Martin Sheen se u to vrijeme borio s ovisnošću o alkoholu, a imao je problem i s mentalnim zdravljem. Navodno je rekao svojim prijateljima da ne zna hoće li preživjeti snimanje.

Osim ovoga, legendarni Marlon Brando dolazio je na set potpuno nespreman, bez da je pročitao jedan red scenarija. Tako da je čitava produkcija od 900 ljudi morala čekati da on pročita svoje dijaloge.

Povrh ovog haosa, filipinska vlada koja im je pozajmila nekoliko svojih helikoptera, povremeno im ih je oduzimala, jer su bili potrebni diktatoru Ferdinandu Marcosu u borbi protiv pobunjenika.

Da, bilo je i mrtvih tijela na snimanju! Navodno je jedan od članova ekipe bio pljačkaš grobova i stavljao je stvarne leševe u kadar, a da ekipa za to nije ni znala. Nakon što su saznali, nastao je haos, pozvana je policija i počela je istraga. Istina je izašla na vidjelo nakon nekog vremena i ovaj čudni član ekipe završio je u zatvoru.

Sve u svemu, ovo je postao jedan od najboljih ratnih filmova i smatra se klasikom svih vremena.

13. Istjerivač đavola (1973.)

Samo zahvaljujući velikoj sreći danas možemo gledati Istjerivača đavola, jednog od najpoznatijih horror filmova ikada snimljenih.

Ovo je prvobitno bio roman Williama Petera Blattyja iz 1971., koji je adaptiran u scenarij za film, a na veliko filmsko platno ga je prenio reditelj William Friedkin. Međutim, kada je objavljena, knjiga je dobila dobre kritike, ali je, prema riječima pisca, niko nije kupio.

Poticaj za prodaju knjige bio je jedan slučajni intervju na televiziji, na koji je pisac pozvan, jer je drugi gost otkazao svoje učešće. Ubrzo, šef tadašnjeg studija Warner Bros. dao je zeleno svjetlo za snimanje filma, a ostalo je historija.

14. Pretkazanje (1976.)

Nakon što su se Rosemaryna beba i Istjerivač đavola pokazali kao pun pogodak, producenti su znali da će i Pretkazanje donijeti ogroman novac.

Međutim, nakon potpisivanja ugovora, izvršni direktor koji je i dao ideju za snimanje ovog filma počeo je upozoravati da će film biti proklet.

"Vrag ne želi da film bude napravljen", govorio je.

Evo kratke verzije svih čudnih događaja koji su se događali prije, tokom i poslije snimanja filma!

Prvo, dva mjeseca prije početka snimanja, glavni glumac, sin Gregoryja Pecka, pucao je u sebe. Zatim, dok je letio za London u septembru, grom je pogodio avion. Nekoliko sedmica nakon incidenta, izvršni producent filma je letio avionom koji je također pogodio grom. Londonski hotel u kojem su odsjeli producent i drugi ljudi bombardirala je IRA neposredno nakon što su otišli.

Povrh svega toga, dresera životinja, koji im je pomagao u sceni s babunima, ubila su dva lava ubrzo nakon završetka snimanja. Umjetnik za specijalne efekte John Richardson, odgovoran za jezivu scenu odsijecanja glave, imao je saobraćajnu nesreću prilikom postprodukcije filma, tokom vožnje po napuštenoj cesti. On se zabio u drugi automobil, a tom prilikom je otkinuta glava njegove suputnice, asistentice Liz Moore. Način otkidanja glave bio je jezivo sličan onom prikazanom u filmu… John Richardson je, navodno, vidio saobraćajni znak blizu mjesta nesreće koji je označavao udaljenost od nizozemskog grada, a na kojem je pisalo: Ommen 66,6 km. (Originalni naziv filma je The Omen.)

Konačno, avion koji je rezervisala ekipa filma (a koji su zamijenili u posljednjem trenutku), srušio se ubrzo nakon polijetanja i usmrtio sve putnike. Pravo čudo je da je ovaj film uopće i nastao.

15. Biti John Malkovich (1999.)

Ovu dramsku komediju koju je napisao Charlie Kaufman bilo je zaista teško prodati. Kaufman je scenarij napisao još 1994. godine i svi su ga odbili. Nije gubio nadu da će ipak naći producenta za taj projekt, pa je pisac scenarij poslao Francisu Fordu Coppoli, koji ga je proslijedio svom zetu, Spikeu Jonzeu.

Spike je pristao režirati film i scenarij je odnio u Propaganda Films, koji je odlučio producirati film s kompanijom Single Cell Pictures. Oni su ga proslijedili nekim studijima i svi su ih odbili, a direktor New Line Cinema Robert Shaye je pitao: "Zašto, j..emu, ne može biti 'Biti Tom Cruise'?"

Čak je i sam John Malkovich bio rezerviran. "Ili će film biti bomba, s mojim imenom ne samo iznad naslova, već i u naslovu, ili sam sje*an zbog toga, jer će me zauvijek povezivati s tim likom."

Konačno, film je završen zahvaljujući USA Filmsu, postao je hit čim se pojavio i dobio tri nominacije za Oscara. Jedna od tih nominacija bila je za najbolji originalni scenarij.